197. GERONTOLOŠKA TRIBINA - DIJAGNOSTIKA I LIJEČENJE KARCINOMA DOJKE U STARIJIH ŽENA

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 10. ožujka 2015.god., je održana 197. Gerontološka tribina na temu "Dijagnostika i liječenje karcinoma dojke u starijih žena".

Voditeljica Centra za zdravstvenu gerontologiju – Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba prim.dr.sc Spomenka Tomek-Roksandić, dr. med. je prezentirala značaj Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe. U osnovnom obuhvatu mjera prevencije za bolesti koje se mogu spriječiti ili pravovremeno otkriti u starijoj dobi uvršten je karcinom dojke poglavito zbog dijagnostičkih mogućnosti te Nacionalnog programa ranog otkrivanja karcinoma dojke u Hrvatskoj. Mamografija se prema Nacionalnom programu ranog otkrivanja karcinoma dojke u Hrvatskoj provodi svako 2 godine u žena od 50-69 godina.
U Hrvatskoj godišnje umire oko 900 žena zbog karcinoma dojke tako da se probir karcinoma dojke provodi s krajnjim ciljem smanjenja mortaliteta.

Predavanje uvaženog prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr.med., se fokusiralo na dijagnostiku karcinoma dojke i mamografski probir što je bilo od osobitog interesa za nazočnih 200 stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih osoba.

Istaknuto je da mamografija predstavlja slikovnu radiološku metodu za otkrivanje većine karcinoma dojke 1,5 - 4 godine prije mogućnosti kliničke detekcije, međutim postoje i karcinomi koji se ne moraju prikazati u vrijeme screeninga. Razlozi zašto karcinomi dojke nisu uočeni na mamografskoj pretrazi su zbog gustog parenhima koji je prekrio leziju, suptilnih znakova malignog tumora pa do loše tehnike (pozicioniranja) ili pogrešne interpretacije suspektnog nalaza. U cilju unaprjeđenja standardizacije izrade mamografskog nalaza razvijen je ACR –BIRADS sustav (Breast Imaging Reporting and Data System – American College of Radiology).

Posebno u starijih žena mamografijom se mogu otkriti karcinomi koji ih životno ne ugrožavaju, jer imaju nisku biološku invazivnost. Takav rak koji neće postati smrtonosan ne zahtijeva operacije, kemoterapiju, zračenje te se u cilju izbjegavanja pretjeranog liječenja (over treatment) u dijagnostici bolesti dojke koriste svjetski priznati algoritmi. Mamografija često ne prikazuje patognomonične lezije. Mamografske lezije je moguće klasificirati u kategorije (manje ili više vjerojatno benigne odnosno maligne lezije) te prema indikaciji primijeniti dodatne slikovne metode poput ultrazvuka (UZ), izvršiti biopsiju ili druge metode dijagnostike.

Benefit probira karcinoma dojke raste s dobi zbog povećane incidencije, dok se smanjuje rizik zračenja mamografije u starijih žena jer je dojka manje radiosenzitivna.

Zaključilo se da je mamografija metoda koja značajno smanjuje smrtnost od karcinoma dojke u žena od 40-74.godine, te s Nacionalnim programom ranog otkrivanja karcinoma dojke povezuje područje radiologije, onkologije, javnog zdravstva, gerontologije i gerijatrije.

 
Dr.sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med.
Voditeljica Odsjeka za Geroprofilaksu i promociju aktivnog zdravog starenja - Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba
Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr.AndrijaŠtampar“