Hrvatski dan moždanog udara, 21. lipnja 2015.

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se s ciljem poboljšanja prevencije i znanja o ovom neurološkom poremećaju po uzoru na Svjetski dan moždanog udara (29. listopada) kojeg je proglasila Svjetska organizacija za moždani udar. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara, bez obzira na dob ili spol. Tijekom godine oko 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od čega šest milijuna umre od posljedica. Iako su i obolijevanje i smrtnost u opadanju, kako kod nas tako i na svjetskoj razini, recentni pokazatelji o moždanom udaru potvrđuju da se još uvijek nedostatno radi na suzbijanju rizičnih čimbenika pojave moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok je kod trećine bolesnika onesposobljenost trajna. Obilježavanjem dana moždanog udara želi se informirati građane o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila te liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar. 

 

Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara:

  • povišen krvni tlak,

  • pušenje i alkohol,

  • tjelesna neaktivnost i debljina,

  • neregulirana šećerna bolest (dijabetes),

  • bolesti srca,

  • stres,

  • starija dob.

 

Pri sprječavanju moždanog udara, važno je držati se sljedećih preporuka:

  1. Upoznati osobne rizične čimbenike: visok krvni tlak, dijabetes i visoki kolesterol u krvi.

  2. Biti tjelesno aktivan i redovito vježbati.

  3. Odlučiti se za uravnoteženu pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem te niskim udjelom soli da bismo bili zdravi i održali krvni tlak urednim.

  4. Ograničiti konzumaciju alkohola.

  5. Izbjegavati duhanski dim. Pušači potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja.

  6. Naučiti prepoznati znakove koji prethode moždanom udaru i kako reagirati kada se oni pojave.

 

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,

  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,

  • naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,

  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,

  • gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,

  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima. 

 

Upozoravajući znaci prije moždanog udara

Određenom broju moždanih udara prethode „upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju i značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

 

Funkcije koje se ne primjenjuju - gube se!

Svakodnevna i raznovrsna stimulacija je tajna dugovječnosti mozga. Nove stvari stimuliraju radnu memoriju i regije mozga koje su odgovorne za procesiranje informacija i zapamćivanje. Učenje novog plesa, stranog jezika, šah, novi hobi jednostavne su vježbe mozga – važno je stalno usavršavanje u nečemu, a još je uspješnije ako volite to što radite. Potaknite svoju kreativnost - mijenjajte navike, izbjegavajte rutinu! Pronađite vrijeme za fitness mozga 15 minuta dnevno četiri puta tjedno. Družite se s obitelji, razvijajte nova prijateljstva i poznanstva, putujte i istražujte.

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo