Ispitivanje životnog i radnog okoliša

I. Ispitivanje radnog okoliša

Sukladno članku 45. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) i Pravilniku o ispitivanju radnog okoliša (NN 16/16), poslodavac je dužan u propisanim rokovima obavljati ispitivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti. Ispitivanjem pojedinih parametara radnog okoliša utvrđuje se jesu li nalazi ispitivanja u granicama utvrđenim zakonskim propisima i normama koje se odnose na pojedina područja. Rok za ponovno ispitivanje radnog okoliša ne smije biti duži od tri godine. Sukladno tome, u mogućnosti smo Vam ponuditi slijedeće usluge:

  • ispitivanje mikroklimatskih uvjeta na mjestu rada (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, brzina strujanja zraka);

  • mjerenje osvijetljenosti unutrašnjih i vanjskih radnih prostora prema normama HRN EN 12464-1:2012 i HRN EN 12464-2:2014;

  • mjerenje i ocjenjivanje buke na radu i određivanje izloženosti buci prema normi HRN EN ISO 9612:2010;

  • ispitivanje učinkovitosti sustava provjetravanja;

  • ispitivanje kemijskih štetnosti

  • ispitivanje bioloških štetnosti - mikrobiološko uzorkovanje zraka s naknadnom laboratorijskom analizom (rizični i nerizični radni te ostali prostori). 

II. Izrada procjene rizika

Sukladno članku 4. Pravilnika o izradi procjene rizika (NN 112/14) poslodavac je obvezan imati izrađenu procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju radnici i ona mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima odnosno naporima. Procjena rizika je postupak koji provodi poslodavac za sve poslove. Postupak procjenjivanja rizika se sastoji od: prikupljanja podataka na mjestu rada, analize i procjene prikupljenih podataka (utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora, procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora, utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti odnosno napora), izrade plana mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora (s rokovima, ovlaštenicima te odgovornim osobama za provedbu mjera, kao i način kontrole nad provedbom mjera) i dokumentiranje procjene rizika. Procjenjivanje rizika provodi se u skladu s Matricom procjene rizika prema općim kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica) iz Priloga I. Pravilnika o izradi procjene rizika (NN 112/14).

III. Pregled i ispitivanje radne opreme

Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini. Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema. Sukladno članku 42. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) poslodavac je obvezan sukladno zakonu, njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu, posebnim propisima, odnosno uputama proizvođača, obavljati preglede i ispitivanja sredstava rada koja se koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje radnika.

Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme (NN 16/16) utvrđuje se obavljanje pregleda i ispitivanja radne opreme. Pregled je vizualno utvrđivanje funkcionalnosti rada radne opreme na način da ista ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika pri njenom korištenju, vizualno utvrđivanje primjene sigurnosno zdravstvenih zahtjeva prema tehničkoj dokumentaciji proizvođača radne opreme, utvrđivanje dostupnosti uputa za rad i održavanje radne opreme te utvrđivanje stanja održavanja radne opreme prema uputi proizvođača ili prema priznatim pravilima zaštite na radu. Ispitivanje je svaka ostala radnja u postupku koju nje moguće utvrditi pregledom, a koja je neophodna za utvrđivanje pojedinih sigurnosno zdravstvenih zahtjeva i provodi se korištenjem mjerne i ispitne opreme.

Poslodavac koji je korisnik radne opreme dužan je na propisani način osigurati preglede i ispitivanja radne opreme u sljedećim slučajevima:

  • prije početka korištenja na novom mjestu rada, ako je radna oprema premještena s jednog mjesta na drugo pa je zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena

  • u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost djelovanja radne opreme (promjena načina rada, oštećenja radne opreme, nedostaci na radnoj opremi, ozljede radnika na radnoj opremi)

  • na temelju rješenja inspektora rada

  • u rokovima koje je u uputama za uporabu i održavanje odredio proizvođač radne opreme, ili u roku koji je utvrđen posebnim propisom ili

  • periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine. 

IV. Ispitivanje niskonaponskih električnih instalacija

Sukladno Prilogu C Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije (NN 05/10) učestalost redovitih pregleda u svrhu održavanja električne instalacije provode se sukladno zahtjevima iz projekta građevine, ali ne rjeđe od:

  • četiri godine za građevine javne namjene, ako posebnim propisima nije određen drugačiji rok

  • četiri godine za električne instalacije za sigurnosne svrhe, ako posebnim propisima nije određen drugačiji rok

  • petnaest godina za građevine odnosno dijelove građevina stambene namjene

  • četiri godine za sve ostale građevine odnosno njihove dijelove.

Provjera električne instalacije vrši se prema normi HRN HD 60364-6:2016. 

V. Ispitivanje sustava zaštite od djelovanja munje

Sukladno članku 33. Tehničkog propisa za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10), članku 42. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14) i članku 10. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), postoji obveza ispitivanja ispravnosti sustava zaštite od munje (u razdoblju od dvije do šest godina, ovisno o razini zaštite sustava).

Tehnički propisi definiraju održavanje sustava kao i redovite preglede sustava u vremenskim razmacima prema projektu građevine ili zakonskim propisima, izvanredne preglede sustava nakon izvanrednoga događaja te izvođenje radova kojima se sustav zadržava ili vraća u stanje određeno elektrotehničkim projektom građevine i ovim propisima, odnosno propisima u skladu s kojim je sustav izveden. 

VI. Praćenje kvalitete zraka

Automatska mjerna postaja (AMP)

Na automatskoj mjernoj postaji Mirogojska cesta kontinuirano se prate koncentracije dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2), ugljikovog monoksida (CO), sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3). Rezultati praćenja dostupni su na Web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“ (https://ekokartazagreb.stampar.hr/) i na portalu http://iszz.azo.hr/iskzl/.

Mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku vrše se prema akreditiranim metodama:

  • standardna metoda za mjerenje koncentracije ugljikova monoksida nedisperzivnom infracrvenom spektroskopijom (HRN EN 14626:2012)

  • standardna metoda za mjerenje koncentracije dušikova dioksida i dušikova monoksida u zraku kemiluminiscencijom (HRN EN 14211:2012)

  • standardna metoda za mjerenje koncentracije sumporova dioksida u zraku ultraljubičastom fluorescencijom (HRN EN 14212.2012, HRN EN 14212:2012/Ispr.1:2014)

  • standardna metoda za mjerenje koncentracije ozona ultraljubičastom fotometrijom (HRN EN 14625:2012)

Određivanje ukupne taložne tvari (UTT)

Ukupna taložna tvar (UTT) je ukupna masa onečišćujućih tvari koja se prenosi iz zraka na površine (tlo, vegetacija, voda, građevine i drugo) kroz određeno razdoblje.

Određivanje ukupne taložne tvari u zraku vrši se prema akreditiranim metodama:

  • Određivanje ukupne taložne tvari (UTT) u zraku prema Bergerhoff metodi (UTT VDI 4320-2:2012, 2. dio)

  • Određivanje količine arsena (As), kadmija (Cd), olova (Pb), nikla (Ni) u ukupnoj taložnoj tvari primjenom induktivno spregnute plazme sa spektrometrijom masa (HRN EN 15841:2010)

  • Određivanje talija (Tl) u ukupnoj taložnoj tvari primjenom induktivno spregnute plazme sa spektrometrijom masa (Vlastita metoda SOP-350-053)

  • Određivanje količine žive (Hg) u ukupnoj taložnoj tvari atomskom apsorpcijskom spektrometrijom hibridnom tehnikom (Vlastita metoda SOP -168-053)

VII. Mjerenje odlagališnog plina

Odlagališni plin odnosi se na sve plinove koje stvara/proizvodi odloženi otpad na odlagalištu.

Sukladno članku 20. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15) odlagatelj mora osigurati kontrolu za vrijeme rada odlagališta koja između ostalog uključuje i mjerenja emisija odlagališnog plina. Mjerenje odlagališnog plina uključuje mjerenja koncentracija metana (CH4), ugljikovog dioksida (CO2), kisika (O2), vodika (H2), sumporovodika (H2S), amonijaka (NH3). Nakon zatvaranja odlagališta mjerenje odlagališnog plina provodi se svakih šest mjeseci.

Obavljamo mjerenja osnovnog i specifičnog sastava i emisija odlagališnog plina korištenjem suvremene opreme.

Za dodatne informacije i pitanja vezana uz naše usluge i financijske troškove analiza, možete nas kontaktirati na broj telefona +385(0) 1 46 96 137, mobitela 091 46 78 087 te adresu elektroničke pošte marko.maric@stampar.hr, radnim danom u vremenu od 08,00 do 16,00 sati. Stranke primamo u prethodno dogovorenom terminu.