Javnozdravstveni prioriteti: kardiovaskularne bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 17,3 milijuna osoba. 17,7 milijuna osoba godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti (Svjetska zdravstvena organizacija), odnosno prema procjenama 31% od svih smrti u svijetu uzrokovano je ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih bilo je u dobi nižoj od 60 godina. Udio prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim zemljama do 42% u nisko dohodovnim zemljama.

Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti najveći su uzrok opterećenja bolestima (DALYs). Bolesti srca i krvnih žila imaju veliko javnozdravstveno značenje: vodeći su uzrok smrtnosti, pobola i nesposobnosti, naročito kod starijih ljudi (kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju). 

Kardiovaskularne bolesti u Europi

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 4,3 milijuna smrti godišnje u Europi. Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima vodeći su uzrok smrti u žena i muškaraca u većini zemljama Europe, izuzev u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećina cerebrovaskularnim bolestima. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i u dobi do 65 godina.

Prevalencija dijabetesa, koji osobito povećava rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest, u posljednja dva desetljeća je izrazito porasla i iznosi od 5 do 10%. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

  • srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest;

  • mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest;

  • donje ekstremitete – okluzivna bolest perifernih arterija.

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu

Smrtnosti od KVB-a u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.

Vodeće skupine uzroka smrti u 2016. godini u Gradu Zagrebu bile su upravo cirkulacijske bolesti. Kardiovaskularne bolesti uzrok su smrti gotovo polovice stanovnika Grada Zagreba (3.610 umrlih ili 42,33%). Unutar ove skupine najbrojnije su bile ishemijske bolesti srca (1.467 umrlih osoba s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 17,20%, stopom od 182,84 umrlih na 100.000 stanovnika) i cerebrovaskularne bolesti (917 umrlih s udjelom u ukupnoj smrtnosti od 10,75%, stopom od 114,29 umrlih na 100.000 stanovnika).

Kao uzrok smrti muškaraca u Gardu Zagrebu na prvom su mjestu ishemijske bolesti srca sa 711 umrlih, udjelom od 17,58% u ukupnom broju umrlih muškaraca i stopom od 189,40 umrlih na 100.000 muškaraca. Slijede cerebrovaskularne bolesti s 383 umrle osobe, udjelom od 9,47% u ukupnom broju umrlih muškaraca i stopom od 102,03 na 100.000 muškaraca. Među prvih pet uzroka smrti kod muškaraca nalaze se uglavnom bolesti iz skupine cirkulacijskih bolesti (uz novotvorina te dijabetes melitus).

Kod žena su na prvome mjestu uzroka smrti također ishemijske bolesti srca (756 umrlih žena, udio: 16,86% u ukupnom broju umrlih žena i stopa :177,07 umrlih na 100.000 žena). 607 žena umrlo je od cerebrovaskularnih bolesti (drugi najčešći uzrok smrti), s udjelom od 12,89% u ukupnom broju umrlih žena i stopom od 144,29 umrlih na 100.000 žena, a zatim slijede hipertenzivne bolesti. Uočljivo je kako se među prvih pet uzroka smrti kod žena nalaze se isključivo bolesti iz skupina cirkulacijskih bolesti (i novotvorine).

Podaci o utvrđenim bolestima i stanjima koji ukazuju na najčešću problematiku zbog koje se korisnici javljaju u ordinacije obiteljske medicine pokazuju da su bolesti srca i krvnih žila, s udjelom 10,7%,, na trećem mjestu u Gradu Zagrebu u 2017. godini (iza bolesti dišnog sustava i bolesti mišićno-koštanog sustava). Bolesti cirkulacijskog sustava se nalaze na drugom mjestu, prema broju hospitalizacija (N=26.510) u bolnicama Grada Zagreba u 2017.godini. Kao uzrok hospitalizacija Zagrepčana (osoba s prebivalištem u Gradu Zagrebu), bolesti cirkulacijskog sustava treći su najčešći uzrok hospitalizacija sa 12.854 hospitaliziranih osoba (11,6%) . 

Čimbenici rizika

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo. Individualni rizici za kardiovaskularne bolesti manje-više su poznati. Međutim, postoje i tzv.. društveni rizici koji su manje poznati, a dokazano imaju utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.

Najvažniji rizični čimbenici na koje možemo utjecati su:

  • pušenje;

  • povišeni krvni tlak;

  • povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi;

  • povećana tjelesna težina/debljina;

  • nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost;

  • šećerna bolest (dijabetes).

U svijetu od 15 do 37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak. U dobi od 60 godina taj udio raste na 50% s time da je prevalencija (proširenost) viša u urbanim nego ruralnim područjima. Procijenjena prevalencija pušenja iznosi od 30 do 40%. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su: dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe).

Rizičnom obiteljskom anamnezom smatra se prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca bliskih muških srodnika u dobi prije 55 godina (otac, brat) ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra). Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako osoba ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti 

Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravih životnih navika (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji utječu na pojavnost povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. 

Programi promicanja zdravlja podrazumijevanju usvajanje zdravih životnih navika:

  • nepušenje;

  • pravilna prehrana;

  • redovita tjelesna aktivnost;

  • sustavni rad na „ispravljanju“ društvenih nejednakosti.

Preventivni programi podrazumijevaju: 

  • skrb za osobe pod povećanim rizikom;

  • rano otkrivanje bolesti, suvremene učinkovite dijagnostičke i terapijske postupke;

  • rehabilitaciju oboljelih.

Pušenje

Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila, a rizik od bolesti srca smanjuje se za čak 50%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povišenje krvnog tlaka, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih žila. Brojni sastojci duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila. Pušenje je jedan od najutjecajnijih rizika pojave ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim žilama. Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je kod 34 % muškaraca i više od 20% žena (Prvi hrvatski zdravstveni projekt 1995-1997: u dobi od 18 do 65 godina 32% muškaraca i 4% žena; Hrvatska zdravstvena anketa 2003: u dobi iznad 18 godina 46% muškaraca i 43% žena). 

Povišene masnoće u krvi

Obično se radi o povećanju ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida te smanjenju HDL-kolesterola u krvi, ali i o poremećenom odnosu dobrog i lošeg kolesterola (HDL i LDL kolesterola). Povišene vrijednosti moraju se liječiti. Osnovno liječenje odnosi se na primjenu specifičnih prehrambenih navika kojima se može razina kolesterola smanjiti za oko 20%. U slučaju da samo te mjere ne djeluju potrebni su i lijekovi iz grupe statina. Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5 mmol/L. 

Dijabetes

Diabetes predstavlja visoki rizični čimbenik za razvoj ateroskleroze. U kombinaciji s ostalim čimbenicima, rizik pojave ateroskleroze postaje višestruk. Koronarna bolest je glavni uzrok pobola i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Oko 80% dijabetičara umire od aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Koronarna je bolest dva do tri  puta češća kod osoba s dijabetesom tipa 2 (u odnosu na ostalu populaciju). Prerana ateroskleroza kod osoba oboljelih od dijabetesa osim koronarne bolesti, može dovesti do moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli, dijabetičkog stopala. Tim je bolesnicima znatno skraćen životni vijek i umanjena je kvaliteta života.

Depresija i kardiovaskularne bolesti

Posljednjih godina istražuje se i govori o povezanosti stresa i depresije, a posljedično i kardiovaskularnih bolesti. Depresija je bolest koja uvelike obilježava suvremenoga čovjeka, a kada je povezana s osjećajem nedostatne nagrade za uloženi trud i s nedostatkom mogućnosti upravljanja pojedinim životnim aspektima te postaje i rizični čimbenik za bolesti srca i krvnih žila. 

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti. Stoga je potrebno intenzivirati rad na programima promicanja zdravlja i programima prevencije.

Pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo