Knjigom do zdravlja: Bajke koje pomažu djeci

Bajke koje pomažu djeci

Gerlinde Ortner

Intiman je razgovor s knjigom, u carstvu „expanded minds“. Jednostavno nezamjenjivo. Kaže slovačka spisateljica Ilma Rakuša u knjizi „Mnogo mora“. Zaista, kada se prepustimo čitanju knjige često ulazimo u tzv. „ prošireno stanje svijesti“. Odvajamo se od sebe i naše misli, osjećaji i doživljaji prelaze granice našeg osobnog svijeta. Ali upravo iz njega i dolaze. Baš u toj činjenici (ili fenomenu) krije se mogućnost upotrebe literature kao pomoćnog „sredstva“ u savladavanju nekih naših dvojbi, teških životnih situacija i životnih izazova. O biblioterapiji smo na ovim stranicama već nešto rekli, ali da se podsjetimo…

Biblioterapija je planirana i metodološki pripremljena upotreba književnih djela, bilo koje vrste, kao pomoćna metoda u psihoterapiji - terapiji psihičkih poremećaja. Biblioterapija koristi književno djelo kao pomoćno sredstvo u osvješćivanju psiholoških procesa, suočavanju, procesuiranju osjećaja i doživljaja.

Psihoterapiju u užem smislu provode psihijatri i psiholozi, educirani iz područja grupne psihoterapije. U ovakvom terapijskom procesu koristi se tzv. dinamika grupe u i najčešće se provodi u kliničkim uvjetima. Rad se provodi u manjoj grupi, kroz nekoliko mjeseci. Prema potrebama grupe odabiru se pojedini naslovi koji se obrađuju. Ako dinamika grupe to dozvoljava, članovi grupe nakon nekog vremena mogu i sami predlagati knjige o kojima žele razgovarati ili čitati svoje radove. Oslanja se na unutarnje psihološke procese svake osobe koja sudjeluje u terapiji, ali i na dinamiku grupe, odnosno grupno „procesuiranje“ određenih stanja, iskustava, realnih ili manje realnih životnih događaja.

Biblioterapijom u širem smislu može se smatrati „vođeno čitanje“. Ova vrsta korištenja književnog djela može se ugraditi u čitateljske programe i može se primijeniti na širu populaciju (dakle, ne samo na oboljele osobe). Provodi se izvaninstitucionalno i može biti pomoć u prevladavanju teških životnih razdoblja. Takvo čitanje najčešće provode educirani knjižničari, odnosno tim educiranih stručnjaka. Biblioterapija u ovom smislu može se provoditi u ustanovama koje se bave skrbi, njegom i obrazovanjem ljudi (bolnice, škole, domovi za stare i nemoćne, domovi za djecu s poteškoćama u razvoju itd.), ali i kroz čitaonice, knjižnice i čitateljske klubove. Čitanje odgovarajuće literature psihološki je proces. Kroz asocijativne i identifikacijske procese (poistovjećivanje, „uvlačenje u tuđu kožu“, osvješćivanje) čitatelj ili oboljela osoba prorađuje svoje probleme, dvojbe, životne uloge i događaje. Na taj način utječe na psihološku komponentu zdravlja, a time i zdravlje u cjelini.

Prikazom i predstavljanjem pojedinih knjiga čitateljima se mogu i preporučiti odgovarajući naslovi koji se mogu povezati s pojedinim odrednicama zdravlja (npr. obiteljski problemi, uloga žene u obitelji, snalaženje u novim životnim ulogama (razvod, smrt bliske osobe, posttraumatski procesi itd.).

Uz preporučenu knjigu, objašnjenje zašto i kome se knjiga preporučuje, na koju populacijsku skupinu se odnosi i u kojem smislu bi čitanje preporučene literature moglo pomoći, možemo olakšati savladavanje određenih unutarnjih procesa i tako poboljšati kvalitetu života i unaprijediti zdravlje. Kroz mehanizme poticanja, identifikacije, utjehe, osjećaja pripadnosti ili analizom nekog problema (a sve nam to može pružiti odgovarajuća knjiga) možemo pozitivno utjecati na psihičku komponentnu zdravlja, a time i zdravlje u cjelini.

Primjerice, bajke su najčešće strukturirane tako da su kroz glavne arhetipske teme suprotstavljene one „poželjne“ i one „loše” osobine i emotivna stanja (koje želimo savladati): snaga - nemoć, smisao - besmisao, povjerenje - sumnja, blagost - srdžba, sigurnost - strah, radovanje – tugovanje. Bajke su u smislu književne forme „prilagođene“ psihičkim procesima djeteta.

 

Preporuka za ovaj mjesec

Za početak možemo nešto reći o knjizi Gerlinde Ortner: „Bajke koje pomažu djeci“. Ova knjiga namijenjena je djeci, ali i odraslima. Priče u ovoj knjizi mogu pomoći djeci u savladavanju specifičnih strahova i problema. Svaka priča vezana je uz određenu temu, a u nastavku svake priče napisane su i preporuke za roditelje o tome kako se konstruktivno ponašati u savladavanju određenih problema ili navika.

 

Neke od tema vezanih uz ponašanje djece obrađene u knjizi:

  • problemi s odlaskom na spavanje

  • problemi sa „strašnim snovima“

  • strah od zubara

  • neurednost

  • problemi s pohađanjem vrtića

  • problemi radi slabe prilagođenosti u vršnjačkoj skupini (vrtić, škola)

  • nasilničko ponašanje

  • smrt bliske osobe

  • rivalstvo između braće i sestara

  • usvajanje pozitivnih ponašanja djeteta: pozitivan odnos prema okolišu, konstruktivan odnos s drugim ljudima.

Kroz čitanje ovih priča i uzajamnom primjenom određenih postupaka u odgoju i postupanju s djecom, dijete se može motivirati na promjenu ponašanja.
Kako se i u samoj knjizi naglašava, za „teže“ probleme potrebno je konzultirati i stručnu osobu. Preporuke knjiga ne odnose se samo na literaturu koja je i stručno usmjerena na psihološke procese. I romani, poezija, priče koje nisu stručna literatura mogu se koristiti kao pomoćno sredstvo u procesuiranju određenih psiholoških „kriza“. Zapravo je jedna ( od brojnih) svrha čitanja upravo ova, iako ju najčešće nismo svjesni. Možda je ovo blagdansko vrijeme i posvećenost najmlađima najbolje vrijeme da počnemo knjigu doživljavati i upotrebljavati i na ovaj način. Pa počnimo s djecom i bajkama...

Autorica: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, Odjel za promicanje zdravlja