Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 03. prosinca 2014.

Ne idi ispred mene, možda te neću slijediti.
Ne hodaj iza mene, možda te neću voditi.
Hodaj pored mene i budi moj prijatelj.
(A. Camus) 
 
Promicanje razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije, podrške koja omogućuje dostojanstvo, ostvarenje prava i dobrobiti osobama s invaliditetom provedbom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore, kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini, neke su od aktivnosti kojima se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Ove godine vodeća tema "Održivi razvoj: Obećanje tehnologije" usmjerena je na ulogu tehnologije u stvaranju poticajnog radnog okruženja, u kojem je tehnologija važna i neophodna u pružanju podrške osobama s invaliditetom upravo čineći razlika između "mogu“ i "ne mogu“. U smanjenju rizika od katastrofa i nesreća tehnologija mijenja način na koji ćemo odgovoriti na krizne situacije, naglašavajući važnost uključivanja osobe s invaliditetom u planiranje i odgovor na krizne situacije. Ubrzani razvoj tehnologije promijenio je način na koji osobe s invaliditetom pristupaju traženju osnovnih informacija, poslu, komunikaciji i razonodi. Ovogodišnja tema usmjerena je na tehnologiju, koja postaje sve dostupnija, jeftinija i brža, i kao način rušenja prepreka u svakodnevnom životu za osobe s invaliditetom na različitim područjima djelovanja s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava, kao i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu.
 
Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore, kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. Obilježavanje ovoga važnoga dana provodi se aktivnostima koje su u skladu s Milenijskim razvojnim ciljevima:
 
  1. Integriranje invalidnosti u društvo, uključujući perspektive invaliditeta u svim razvojnim procesima.
  2. Rodna ravnopravnost: uključivanje žena i djevojaka s invaliditetom u razvojne procese.
  3. Uključivanje djece i mladih s invaliditetom u procese razvoja.
  4. Pristupačnost: uklanjanje zapreka i promocija invalidnosti u svim razvojnim procesima.
  5. Promocija prikupljanja i statističke obrade podataka vezanih za invaliditet.
 

Okrugli stol Socijalno poduzetništvo u funkciji zapošljavanja osoba s invaliditetom

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Zagrebu je organiziran Okrugli stol, koji će se održati u utorak, 2. prosinca u 16,00 sati. Tema Okruglog stola je "Socijalno poduzetništvo u funkciji zapošljavanja osoba s invaliditetom", a istovremeno se u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održava i izložba radova udruga osoba s invaliditetom.
 

Oglasnik za osobe s invaliditetom

Nizom manifestacija diljem Hrvatske bit će obilježen ovogodišnji dan osoba s invaliditetom, a jedna od njih je i promocija Oglasnika za osobe s invaliditetom, u kojem isključivo osobe s invaliditetom mogu oglasiti svoje proizvode i usluge. Time se želi senzibilizirati javnost da koristi i kupi ponuđene usluge i proizvode te tako pridonese izjednačavanju mogućnosti za ovu izuzetno vulnerabilnu populaciju. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, temeljem projekta HAKOM-a, izradio je specijalni oglasnik, odnosno portal namijenjen isključivo osobama s invaliditetom, na kojem ova izrazito ranjiva populacija može objavljivati svoje usluge i proizvode. Oglasnik je besplatan, a predstavljen je na 3. Hrvatskom kongresu preventivne medicine, na kojem su prisustvovali i predstavnici Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Agencije za malo poduzetništvo, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te osobe s invaliditetom, koje su pozdravile ovu inicijativu. Informacije o oglasniku dostupne su na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
 

Pristupačna Hrvatska – gdje smo?

19. hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Pristupačna Hrvatska – gdje smo?“, održat će se od 15. do 16. prosinca 2014. godine u Hotelu Holiday u Zagrebu.
 

Probiti barijere, otvoriti vrata: za inkluzivno društvo za sve 

Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine, na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983. – 1992.), usvojila je rezoluciju kojom se 3. prosinca proglašava Međunarodnim danom osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava u svojoj Rezoluciji 1993/29 od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. Osnovni cilj obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom je poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom te ublažavanje posljedica socijalne isključenosti, kao i senzibilizacija javnosti na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, 2007. godine Republika Hrvatska se obvezala da će poštivati odredbe koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju te neovisno življenje i uključenost u zajednicu, uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Uključivanje u zajednicu osoba s invaliditetom preduvjet je njihovog izlaska iz izolacije, prevladavanja siromaštva i položaja ovisnosti o drugima, a to je moguće jedino uz osiguravanje potrebnih oblika podrške i poštivanja njihovih potreba. Jedan od ciljeva Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (od 2007. do 2015. godine) je i poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i životu zajednice. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva u Hrvatskoj značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice. 
 

Osobe s invaliditetom u gradu Zagrebu 

Preduvjet za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom je raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu. Često nismo ni svjesni velikog broja osoba koje žive s invaliditetom i izazovima s kojima se svakodnevno suočavaju. Procjenjuje se da oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Prema podacima iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom HZJZ-a, na dan 30. siječnja 2014. godine u gradu Zagrebu živi 90.461 osoba s invaliditetom, što čini 11,5% ukupnog stanovništva grada od čega je 53,32% muškaraca, a 46,68% žena. Najveći je udio osoba s invaliditetom (48,18%) u radno-aktivnoj dobi od 20. do 64. godine života, od čega je muškaraca 28,21% i 19,97% žena. U dobnoj skupini 65 i više godina, žene s invaliditetom čine 22,69% dok je 18,28% muškaraca, što u ukupnom broju osoba s invaliditetom čini udio od 40,96% u toj dobi. Također, u dobi od 0 do 19 godina prevladavaju dječaci s invaliditetom (6,84%), u donosu na djevojčice (4,02%). Podaci iz sustava socijalne skrbi ukazuju da najveći broj osoba s invaliditetom živi u obitelji (80,4%). Samo živi oko 13,9%, u ustanovi boravi 786 osoba, oko 0,5% ima skrbnika ili udomitelja. U nezadovoljavajućim uvjetima živi oko 15% osoba s invaliditetom, potrebu za pomoć i njegu u punom opsegu ima oko 52% osoba, koje ostvaruju prava iz socijalne skrbi, a 40 beskućnika su osobe s invaliditetom. Najčešća vrsta oštećenja kod osoba s invaliditetom su oštećenja središnjeg živčanog sustava (28,4%) i oštećenja lokomotornog sustava (26,6%). Višestruka oštećenja, koja pridonose funkcionalnom onesposobljenju osobe s invaliditetom, ima 25,4% osoba s invaliditetom. Potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa kralješka i potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne i torakalne regije najčešći su uzroci oštećenja središnjeg živčanog sustava. Bolesti iz skupine dorzopatija (M40-M54) najčešći su uzročnici oštećenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oštećenju.
Prema dostupnim podacima o obrazovanju, 48% osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje, 37% ima srednju stručnu spremu, a visoku ili višu stručnu spremu ima 7%. Specijalno obrazovanje završilo je 8% osoba s invaliditetom. Rješenje o primjerenom obliku školovanja ima 8.563 osoba, što je 87,17% od ukupnog broja osoba s invaliditetom u dobi do 19. godine, od toga 36% žena i 64% muškaraca. Najčešći specificirani uzrok koji određuje potrebu primjerenog oblika školovanja je mentalna retardacija, s udjelom lake mentalne retardacije od 67%. Potpuna odgojno-obrazovna integracija redovnim nastavnim postupcima, uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomoć (edukacijskog rehabilitatora, logopeda, psihoterapeuta itd.) najčešći je oblik specificiranog provođenja primjerenog oblika školovanja. 
Radi postizanja stupnja vlastite zapošljivosti i veće konkurentnosti na tržištu rada, osobe s invaliditetom trebaju se obratiti u Područnu službu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojoj su prijavljene kao nezaposlene, kako bi ostvarile svoje pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Nakon završetka profesionalne rehabilitacije, osobe s invaliditetom ostvaruju bržu i kvalitetniju integraciju u svijet rada. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13) uređuju se prava na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Cilj radnih centara je omogućiti dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom obnavljanje stručnih znanja i vještina, kao i unapređenje njihove radne i socijalne kompetencije kako bi se povećale mogućnosti ulaska na tržište rada.
 

Mjere za poticanje zapošljavanja

Sastavni dio Mjera za poticanje zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je paket mjera "Uključeni“ usmjeren osobama s invaliditetom kojima prijeti rizik od isključenosti. Dio mjera aktivne politike odnosi se na poticanje integracije na tržište rada osoba s invaliditetom uz fleksibilan pristup u primjeni mjera. Posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2014. godine kroz mjere aktivne politike uključeno je u Hrvatskoj ukupno 427 osoba. Najviše je osoba uključeno u mjeru Javni rad, ukupno 230 osoba s invaliditetom. Putem potpora za zapošljavanje zaposleno je 65 osoba s invaliditetom, pri čemu je najviše korištena mjera "Pola-pola za uključivanje" - potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojom je zaposleno 60 osoba s invaliditetom. Potporu za samozapošljavanje "Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto“, koristilo je 12 osoba s invaliditetom, dok je u programe obrazovanja prema potrebama tržišta rada uključeno 29 osoba s invaliditetom. U programe profesionalne rehabilitacije uključeno je 47 osoba s invaliditetom.
 
Paket mjera za osobe s invaliditetom "Uključeni“ obuhvaća sljedeće mjere:
 
  • "Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža;
  • "Pola –pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom;
  • "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje;
  • "Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge;
  • "Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestu;
  • "Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba;
  • "Znanje se isplati" - obrazovanje nezaposlenih;
  • "Rad i staž i prijevoz" - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa;
  • "Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano zapošljavanje u javnom radu;
  • "Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova;
  •  Program opismenjavanja;
  •  Komunalni javni rad – otklanjanje posljedica elementarne nepogode izazvane poplavama.
 

Znanjem se borimo protiv predrasuda

Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je važno "staviti se u cipele“ onih koji trajno ili povremeno trebaju našu pomoć, kako bismo ih bolje razumjeli i shvatili nužnost prilagodbi osobama s invaliditetom, njihove karakteristike i specifičnosti funkcioniranja, kao i ograničenja koje su posljedice oštećenja i bolesti s jedne strane, ali i prepreka koje im suvremeno društvo postavlja s druge strane. Pružajući ruku, darujući osmjeh, malim stvarima – činimo svijet većim i boljim!
 
Živim u sasvim maloj kućici, ali njezini prozori gledaju na vrlo veliki svijet.
(Konfucije)
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života