Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju, 17. studenog 2014.

Prijevremeno rođena djeca osobito su osjetljiva u razdoblju neposredno nakon rođenja i tijekom ranog razvoja, zbog čega se njihovi roditelji kao i zdravstveni radnici nalaze pred brojnim izazovima. Nedonošče je dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna trudnoće. Što je trudnoća kraće trajala, prijevremeno rođena djeca mogu imati više zdravstvenih i razvojnih problema. Umjesto osjećaja zadovoljstva, sreće i smirenosti, nakon prijevremenog poroda nastupa razdoblje straha za zdravlje i život djeteta. Dugotrajan boravak na neonatološkom odjelu, brojne zdravstvene komplikacije, poteškoće tijekom hranjenja i terapijski zahvati značajno otežavaju bliski kontakt djeteta s roditeljima, osobito s majkom. Pojačana skrb, njega, liječenje i fizikalna terapija nastavljaju se po otpustu iz bolnice s ciljem postizanja optimalnog razvoja djeteta. U svijetu se prije vremena rodi jedno od deset djece. U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.500 djece te je svijest javnosti o problemima i posljedicama s kojima se nedonoščad i njihovi roditelji susreću izuzetno niska. Cilj obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju je usmjeravanje pozornosti na globalni problem prijevremenog rođenja, dakle rođenja djeteta prije 37. tjedna trudnoće, koji je vodeći uzrok smrti novorođenčadi i u razvijenim i nerazvijenim zemljama te drugi po redu, odmah poslije upale pluća, uzrok smrti djece do pete godine starosti. Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju prvi je puta obilježen 17. studenog 2011. godine u suradnji zaklade March of Dimes (SAD), Europske zaklade za brigu o novorođenčadi (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI), koja predstavlja roditelje 20 europskih zemalja, zaklade Little Big Souls International (Afrika) i Nacionalne zaklade za prijevremeno rođenu djecu (National Premmie Foundation – NPF, Australija).
 

Rana intervencija

Rane godine života sadrže jedinstvenu mogućnost za utjecaj na djetetov razvoj i to s dugoročnim utjecajima. Rana se intervencija temelji na mogućnosti da se u prvim godinama života, kada je razvoj intenzivan, kada je izražena tzv. plastičnost dječjeg mozga i razvojni poticaji imaju veliku ulogu, djeluje s većim uspjehom na zapažene teškoće. Rana se intervencija definira "kroz sve oblike poticanja usmjerenog prema djeci i savjetovanja usmjerenog prema roditeljima koji se primjenjuju kao izravne i neposredne posljedice nekog utvrđenog razvojnog uvjeta. Rana intervencija uključuje dijete kao i njegove roditelje, obitelj i širu okolinu." Razvoj je dinamičan proces u kojem sudjeluju i dijete i okolina, utječući jedan na drugoga te zajedno napreduju u određenom smjeru, stoga je osim razvojnih poticaja usmjerenih djetetu važno educirati roditelje i pružiti im potrebnu psihosocijalnu podršku. U užem smislu odnosi se na obitelji i djecu od rođenja do treće godine, a u širem na djecu predškolske dobi. Ranom intervencijom djeluje se prikladnim razvojnim poticajima na primarnu teškoću koja je kod djeteta uočena (npr. kašnjenje u razvoju govora), ali se i minimalizira mogućnost nastanka sekundarnih teškoća (npr. socijalno-emocionalne teškoće kao posljedica nemogućnosti komunikacije). Programi rane intervencije imaju vitalnu ulogu i u životima obitelji djece s teškoćama u razvoju. 
 

Pozitivni ishodi rane intervencije po dijete

  • Može prevenirati utjecaj rizičnih faktora na zaostajanje u razvoju djeteta adekvatnim načinom stimuliranja te interakcije djeteta i njegove okoline od najranije dobi.
  • Ima terapeutsku ulogu za onu djecu koja već imaju razvijen neki oblik kašnjenja u razvoju. Na taj se način pomaže djetetu u smanjenju tog zaostatka te se prevenira pogoršanje razvojnih teškoća.
  • Smanjuje moguće popratne negativne utjecaje uzrokovane djetetovom teškoćom, kao što su nefunkcionalna, neprihvatljiva djetetova ponašanja, koja mogu negativno utjecati na obitelj u cjelini ili na razvijanje očekivane razine samostalnosti djeteta. 
 
Aktivnostima kojima se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju djece cilj je opće podizanje svjesnosti o specifičnim potrebama djeteta i obitelji, kao i cjelokupne javnosti, ali i različitih službi zdravstva, socijalne i odgojno-obrazovne djelatnosti.
 

Nosi ljubičasto, svijetli ljubičasto i podigni palac za palčiće 

Klub roditelja nedonoščadi „Palčići“ osnovan je na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika s ciljem pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu. Roditeljima prijevremeno rođene djece, Udruga „Palčići“ dostupna je za sve savjete 24 sata na dan (www.palcici.hr). U Udruzi volontiraju roditelji prijevremeno rođene djece. Neki od tih mališana uspješno su startali u život, a neki manje uspješno. Svaki roditelj očekuje rođenje zdravog djeteta, a kad se dogodi da se rodi dijete sa zdravstvenim poteškoćama, roditelji na to uglavnom nisu spremni. Roditelji prijevremeno rođene djece trebaju slušati savjete liječnika i što prije početi s vježbama pa su onda i veći izgledi za bolji oporavak. Iako se granicom pobačaja smatra 23. tjedan trudnoće, ako se dijete rodi prije toga i pokazuje znakove života, bit će mu pružena sva moguća liječnička skrb kako bi preživjelo. Neprekidno pružajući ljubav djetetu sigurno nećete pogriješiti ukoliko ste uvijek uz njega, odgovarate na njegove potrebe, dodirujete ga i grlite - ono može samo napredovati i voljeti vas.
 
Ovogodišnjoj inicijativi udruge Palčići “Nosi ljubičasto, svijetli ljubičasto i podigni palac za palčiće” da se građevine u pojedinim gradovima osvijetle u ljubičastu boju, koja je ujedno i službena boja ovog dana, do danas se odazvalo 13 gradova. U ponedjeljak, 17. studenog od 16,00 sati ljubičastim sjajem bit će obasjani: Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Rijeka, Pula, Koprivnica, Korčula, Đurđevac, Hvar, Osijek, Čakovec… Također, pozivaju se sugrađani da obuku nešto ljubičasto i pridruže se Palčićima na navedenim lokacijama kako bi im pružili podršku i pokazali da su Palčići ponos njihova grada te napravili zajedničku fotografiju koju ćemo s ponosom poslati u Europu i svijet pokazujući na koji je način naša mala Hrvatska obilježila ovaj veliki dan naših najmanjih i najhrabrijih heroja.
 
Autorica članka: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života