Mišja groznica

Što je „mišja groznica“?

„Mišja“ ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom je virusna bolest uzrokovana hantavirusima. Bolest se bilježi u kontinentalnom području Hrvatske i pojavljuje se svake godine, a povremeno se registrira povećani broj oboljelih osoba (epidemije) kao što je bilo 1995., 2002. i 2012. godine. 

 

Kako se prenosi bolest?

Glodavci su nositelji i prenositelji virusa; čovjek se zaražava pri neposrednom ili posrednom kontaktu s izlučevinama inficiranih glodavaca (mokraća, izmet, slina), posebice udišući prašinu ili aerosol koja sadrži uzročnike. Čovjek se može zaraziti i kada inficirana izlučevina glodavca dođe u kontakt s oštećenom kožom kao i sluznicom oka, nosa i usta. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

 

Simptomi bolesti

Bolest se najčešće javlja 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može iznositi i do 8 tjedana); sa naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, zamućenim vidom,  ponekad s crvenilom lica i konjuktiva te osipom. Kasniji simptomi bolesti mogu se manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i padom tlaka, pojavom krvarenja i razvitkom šoka.

 

Tko najčešće obolijeva?

Ljudi koji zbog prirode posla ili rekreativno dugo borave u prirodi te su zbog toga najizloženiji aerosolu glodavaca najizloženiji su bolesti; no važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija virusa u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.).

 

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

  • Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike! 

  • Ne ostavljajte smeće u prostorijama (vikendicama, garažama, ostavama, podrumu, tavanu i dr.)! 

  • Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima! 

  • Redovito provodite deratizaciju! 

  • Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama. 

  • Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevine glodavaca) da se digne u zrak koji onda udišete, te ćete se na taj način zaraziti. 

  • Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta! 

  • Nosite gumene rukavice! 

  • Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

 

Kako se zaštiti na otvorenom?

  • NE sjedite i ležite izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi! 

  • Za vrijeme boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama. 

  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi! 

  • Prije konzumacije jela i pića, te uzimanja cigarete potrebno je dobro oprati ruke toplom vodom i sapunom ili ruke tretirati dezinficijensom na bazi alkohola. 

  • Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava. 

  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi operite obilnom vodom.

 

Što još možete učiniti kako bi smanjili mogućnost zaraze?

  • Odstranite krupni otpad iz kuća.

  • Uklonite mjesta pogodna za naseljavanje glodavcima (spremnici, kutije, sijeno i dr.)!

  • Provjetrite vikendice, garaže i ostave (30-tak minuta) prije nego što ulazite.

  • Upozorite susjede o mjerama koje moraju provoditi kako bi smanjili rizik zaražavanja bolešću.

 

Služba za epidemiologiju