Ne okrećite leđa križobolji! - Svjetski dan spondiloartritisa, 28. travnja 2016.

Svjetski dan spondiloartritisa obilježava se 28. travnja akcijom „Ne okrećite leđa križobolji“ na Zrinjevcu od 16,00 do 18,00 sati u organizaciji Hrvatske lige protiv reumatizma i partnera. Cilj akcije „Ne okrećite leđa križobolji“ je skratiti vrijeme koje je potrebno za postavljanje dijagnoze podižući svijest o upalnoj križobolji, kao ključnom simptomu aksijalnog spondiloartritisa, što raniji pregled subspecijaliste reumatologa pravilno odabranih pacijenata, što ranije liječenje i sprečavanje upale i strukturnih oštećenja i održavanje kvalitete života. Kako zahvaća većinom mlađu radno aktivnu populaciju, na drugom je mjestu kao uzrok izostanka s posla te može dovesti i do različitih stupnjeva invalidnosti. U Hrvatskoj je pacijentima dostupna sva potrebna terapija. U prvoj godini liječenja teže je dostupna najsuvremenija biološka terapija koje se financira iz bolničkih proračuna. Biološku terapiju bi trebala dobiti polovica oboljelih, ali je koristi tek desetak posto pacijenata.

Bol u leđima

Upalna križobolja se javlja kod 5 do 7% populacije i većinom pogađa osobe mlađe od 40 godina. Hrvatska još nema registar oboljelih od spondiloartritisa, a od njega boluje oko 40.000 osoba (oko 1% populacije). Bol u leđima je vrlo česta i ima mnogo različitih uzroka i s takvom boli, koja traje najmanje tri mjeseca, živi oko 23% odraslih osoba. Od 60 do 80% osoba ima bar jednu epizodu križobolje tijekom života, a 15 do 20% odraslih osoba doživi epizodu križobolje tijekom jedne godine. U većini slučajeva radi se o mehaničkoj boli, ali oko 3% odraslih pati od upalne križobolje. Važno je razlikovati upalnu križobolju od mehaničke boli u leđima jer to može pomoći u postavljanju dijagnoze aksijalnog spondiloartritisa, čiji je važan element upravo upalna bol u leđima. Različiti su uzroci i postoji potreba za različitim pristupom u dijagnosticiranju i zbrinjavanju oboljelih. Dijagnoza upalne križobolje često se postavlja sa zakašnjenjem što utječe na tjelesne, emocionalne i socijalne aspekte ljudskog života, a učinci mogu biti doživotni.

Karakteristike upalne križobolje:

  • početak u mlađoj dobi, obično u osoba mlađih od 40 godina; 

  • postupni početak boli;

  • simptomi boli u leđima ublažavaju se vježbanjem/razgibavanjem;

  • bol se ne ublažava mirovanjem;

  • bol noću, često budi osobu u drugoj polovici noći;

  • jutarnja ukočenost koja traje dulje od 30 minuta;

  • bol koja traje dulje od 3 mjeseca;

  • naizmjenična bol u stražnjici i bedrima.

Uzroci upalne križobolje

Autoimune bolesti - upalna križobolja može biti prouzročena različitim autoimunim bolestima. Neke autoimune bolesti, koje su usko povezane s boli u leđima su aksijalni spondiloartritis bez radiografskih dokaza, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis i reaktivni artritis. Bitno je upalnu bol u leđima pravovremeno prepoznati, dijagnosticirati bolest koja ju uzrokuje kako bi ju se moglo ispravno zbrinuti.

Ostale upalne reumatske bolesti - neke upalne reumatske bolesti koje dovode do upalne boli u leđima mogu imati manifestacije i na drugim dijelovima tijela, a ponekad su povezane s promjenama drugih organa i organskih sustava, na primjer: psorijatični artritis,reaktivni artritis, enteropatski artritis i reumatoidni artritis. Iako simptomi tih bolesti najčešće uključuju bolnu osjetljivost i zadebljanje/oteklinu u zahvaćenim zglobovima, u mnogih se osoba s tim bolestima može javiti i upalna bol u leđima.

Kako olakšati svakodnevne tegobe?

Živite li s upalnom boli u leđima svoje svakodnevne tegobe možete dosta olakšati ako učinite neke promjene u načinu života. Te male prilagodbe pomoći će ublažiti neke od frustracija koje osjećate. 

U svakodnevnom životu

Imate li upalnu križobolju, možete minimalizirati poremećaje u svakodnevnom životu na sljedeće načine:

  • Kada vozite na veće udaljenosti, planirajte redovito zaustavljanje kako biste prošetali i protegnuli se.  

  • Pokušajte naručiti namirnice putem interneta, kako biste izbjegli nošenje teških torbi za kupovinu. 

  • S fizioterapeutom ili kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom razmotrite svoje mogućnosti za jednostavno razgibavanje i različite vrste potpore donjem dijelu leđa. 

Na radnom mjestu

Problemi s bolovima u leđima najčešće se javljaju na radnom mjestu. Kako biste smanjili problem i poteškoće obratiti pozornost na sljedeće:

  • Obavijestite o svom problemu kolege, voditelja ljudskih resursa, sindikat i/ili poslodavca; možda vam poslodavac može osigurati usluge zaštite zdravlja na radu koje će vam pomoći.

  • Zatražite "procjenu radnog mjesta" ako imate konkretne probleme s radnim ili uredskim okruženjem.

  • Pregledajte opremu i provjerite je li sigurna i prikladna za vas i vaše zdravstveno stanje. 

  • Možda bi vam pomoglo da promijenite radno vrijeme ili radite od kuće.

  • Zatražite savjet o eventualnim povlasticama na koje imate pravo.

Sjedenje za stolom većim dijelom dana može biti uzrok ukočenosti i boli u leđima. Općenito je dobra ideja u pravilnim razmacima ustajati od stola, prošetati i protegnuti se jer tako možete ublažiti bolove i nelagodu tijekom dana. Pomoći može i ako stojite kad god možete – na primjer dok razgovarate telefonom.

Redovito vježbajte

Stanja povezana s nekim upalnim promjenama mogu se poboljšati redovitim vježbanjem. U dogovoru sa stručnjacima naučite koje su vježbe najprikladnije za vaše stanje.

Tijekom putovanja

Ako putujete i ako imate upalnu bol u leđima isplanirajte unaprijed ukoliko će vam trebati neke prilagodbe, na primjer 

  • ako putujete na veću udaljenost avionom, autobusom ili vlakom, pitajte svog liječnika obiteljske medicine ili fizioterapeuta za neke vježbe koje možete raditi dok sjedite.

  • ako je moguće, nastojite redovito ustajati, prošetati se ili istegnuti za vrijeme putovanja.  

  • uvijek nosite napisane recepte za svaki propisani lijek koji uzimate kao i lijekove. Također, možete zamoliti svog liječnika obiteljske medicine da vam napiše službeno pismo s objašnjenjima koje lijekove uzimate i zašto ih uzimate.  

 Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo