Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2015.

Opća skupština UN-a proglasila je 10. prosinca Danom ljudskih prava, kako bi se usmjerila pozornost „naroda svijeta” na Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države. Potpisivanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome je postavljen kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. 

Opću deklaraciju usvojila je i objavila Opća Skupština UN-a u Parizu, 10. prosinca 1948. godine. Deklaracija predstavlja prvo globalno izražavanje prava svih ljudskih bića. Ovaj datum smatra se prekretnicom u suvremenoj povijesti, jer se svijet udružio kako bi zauvijek stali na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Sadrži 30 članaka koji su kasnije elaborirani u međunarodnim ugovorima, regionalnim instrumentima ljudskih prava, nacionalnim ustavima i zakonima koji proizlaze iz Deklaracije. „Sva ljudska bića rođena su slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima… Svi imaju pravo na život, slobodu i sigurnost… Svi su jednaki pred zakonom." - samo su neka od načela spomenute Deklaracije, a koja su ugrađena u temeljne pravne akte većine modernih država svijeta.

Ovogodišnji Dan ljudskih prava posvećen je lansiranju dugogodišnje kampanje za 50. obljetnicu dvaju međunarodnih saveza o ljudskim pravima: Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, kojeg je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda 16. prosinca 1966. godine.

Dva Saveza, s Općom deklaracijom o ljudskim pravima, čine Međunarodnu Povelju ljudskih prava, utvrđujući građanska, politička, kulturna, ekonomska, socijalna i prava koja su rođenjem prava svih ljudskih bića.

Ovogodišnji slogan "Naša prava. Naše slobode. Zauvijek." ima za cilj promicanje i podizanje svijesti o dva Saveza na njihovu 50. obljetnicu. Dugogodišnja kampanja odnosi se na teme prava i sloboda - slobodu govora, slobodu bogoštovlja, slobodu od oskudice i slobodu od straha - koje podupiru Međunarodnu povelju ljudskih prava, a relevantne su danas kao što su bile kada su i usvojene prije 50 godina.

Članak pripremila Lea Maričić, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Izvor: www.ohchr.org, www.un.org, www.uljppnm.vlada.hr