Naš mozak - naša budućnost

"Svaki čovjek, ako on to želi, može postati kreator vlastitog mozga.", Santiago Ramon y Cajal, 1904.

 

Tijekom cijelog života naš se mozak neprekidno i dinamično mijenja. Stoga je izuzetno važno brinuti o zdravlju mozga, a to prije svega podrazumijeva brigu o mentalnom zdravlju, prehrani i izbjegavanju rizičnih čimbenika. Mozak je poput mišića: ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Najvažniji je ljudski organ, težak oko 1,3 kilograma, kontrolira naš središnji živčani sustav, omogućuje nam hodanje, razgovor, disanje i razmišljanje. Bez njega ne bismo znali tko smo i što smo, u njemu su pohranjena naša sjećanja i nastaju naša mišljenja, ideje i strahovi. Zbog svega navedenog valja ga čuvati i zaštititi od bolesti. Različita područja medicine i znanosti posvećena su liječenju i proučavanju mozga – neurologija proučava fizičke poremećaje mozga, psihologija ponašanja i mentalne procese, psihijatrija se bavi mentalnim bolestima i poremećajima. 

 

Bolesti koje utječu na mozak

 

Najčešće bolesti mozga i dalje su bolesti cerebrovaskularnog sustava. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je od bolesti iz ove skupine godišnje umire gotovo 26.000 osoba. Prema podacima "Zdravstveno-statističkog ljetopisa Grada Zagreba za 2013. godinu" vodeće skupine uzroka smrti u gradu Zagrebu u 2012. godini bile su cirkulacijske bolesti, te su bolesti uzrok smrti skoro polovice stanovnika grada Zagreba (45,95%). Unutar ove skupine najbrojnije su bile ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti. Kao uzrok smrti, i kod žena i kod muškaraca, na drugom mjestu po učestalosti su cerebrovaskularne bolesti (I60-I69). Moždani udar kako u Hrvatskoj tako i našem gradu i dalje je veliki problem. Osim moždanog udara u porastu je broj tumora kao i broj degenerativnih bolesti mozga. Na zdravlje mozga također utječu i epilepsija, depresija, traumatske ozljede, Alzheimerova bolest, glavobolje, poremećaji spavanja, genetski poremećaji, infekcije. Bolesti mozga su nažalost česte, uzrokuju invalidnost, znatno narušavaju kvalitetu života oboljele osobe i njegove obitelji, vezane su uz velike materijalne troškove. Prema podacima Europskog savjeta za mozak, troškovi zbog bolesti uzrokovanih poremećajima mozga u Europi iznose 798 milijardi eura godišnje. Vrlo je važno stoga tijekom života posebnu pažnju posvetiti prevenciji ovih bolesti i očuvanju dobrog mentalnog zdravlja. 

 

Svjetski dan mozga

Svjetska neurološka organizacija (WFN) je ove godine po prvi puta obilježila Svjetski dan mozga, 22. srpnja s vodećom temom "Naš mozak – naša budućnost". Osnovni cilj obilježavanja ovog dana je poticanje i kreiranje značajnog utjecaja na sadašnji način razmišljanja o mozgu kao i na samu percepciju njegovog djelovanja, ukazujući na činjenicu kako su najčešće bolesti mozga preventabilne.

 

Europska godina mozga - 2014.

Europsko vijeće za mozak i Europski parlament proglasili su ovu godinu "Europskom godinom mozga – 2014.". Ovogodišnji Projekt u povodu Europske godine mozga, koji se provodi u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, sadrži brojne akcije i kampanje za osvješćivanje i upoznavanje s bolestima na gradskim trgovima, te stručno-edukacijske skupove, seminare i radionice, kao i predavanja, tribine. Vodeća ideja navedenih akcija je stvoriti novi obrazac ponašanja i načina življenja kontinuiranim podučavanjem, što će uvelike pomoći u prevenciji nastanka bolesti mozga. U sklopu planiranih aktivnosti Hrvatski institut za istraživanje mozga (HIIM) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost (HDN) uključili su se organizacijom Tjedna mozga s vodećim temama: Socijalni mozak, Mozak i bol te Neuralne mreže i ponašanje. Povodom obilježavanja Europske godine mozga - 2014. organiziran je i XII. znanstveni skup o poremećajima mozga "Mozak koji traje - privilegij ili mogućnost".

 

Moždani udar

Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti. Uzrokovan je poremećajem moždane cirkulacije, koja dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, uzrokujući oštećenje i odumiranje živčanih stanica. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo. Ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koji dovodi do moždanog udara. Ako se moždani udar prepozna na vrijeme, i ako nema kontraindikacije za primjenu, postupak tzv. trombolize može značajno poboljšati ishod kod ishemijskih moždanih udara (a oni čine oko 85% svih moždanih udara). Moždani udar nije samo medicinski, već i veliki socioekonomski problem. Samo zajedničkim djelovanjem i suradnjom na prevenciji može se značajno utjecati na stvaranje i razvoj zdravijeg, sretnijeg i produktivnijeg društva.

Pravilnim djelovanjem na čimbenike rizika može se spriječiti čak do 90% slučajeva moždanog udara!

Kardiovaskularno i cerebrovaskularno zdravlje općenito se odnose na kombinaciju povoljnih zdravih navika i uvjeta koji štite od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Kroz edukativni program promicanja vaskularnog zdravlja pruža se podrška i promovira širenje zdravih navika. Čimbenici rizika kardiovaskularnih bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može utjecati i na one na koje ne možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati jesu dob i spol i pozitivna obiteljska anamneza. Najznačajniji čimbenici na koje se može utjecati su: hipertenzija, hiperlipidemije, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes.

Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, koja donosi hranu za moždane stanice. A da bi ta opskrba bila dostatna, potrebno je procijeniti rizik nastanka poremećaja, otkrivanjem i držanjem pod kontrolom tzv. čimbenika rizika. U prvom redu to su: povišen krvni tlak, šećerna bolesti, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća (hiperlipidemija), poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam.

 

Najčešći simptomi moždanog udara su:  

  • oduzetost polovice tijela - utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela;

  • govor i razumijevanje - prisutan je poremećaj govora - otežano je i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe;

  • vid - naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja;

  • glavobolja - naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka;

  • gubitak ravnoteže;

  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da je mozak organ koji se može oporaviti i na čije se funkcije može djelovati. Stvaranjem novih veza između stanica (neurona), reorganizacijom i re-mapiranjem, moguće je u nekim slučajevima ponovno uspostaviti funkciju, ali i očuvati svježinu funkcioniranja do starosti. Mehanizam neuroplastičnosti potičemo aktiviranjem zrcalnih neurona, vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta, učenjem novih znanja. 

  

Javnozdravstvena akcija Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara - 27. srpnja 2014.

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara (HDPMU) nastoji svojim djelovanjem potaknuti na drugačiji način razmišljanja o mozgu upozoravajući da su najčešće bolesti mozga preventabilne. Procjenjuje se da oko 35% ukupnih troškova i opterećenja za društvo iziskuju upravo bolesti mozga u odnosu na sve druge bolesti. Povodom Svjetskog dana mozga Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara (HDPMU) podsjeća na važnost prevencije cerebrovaskularnih bolesti. U nedjelju, 27. srpnja 2014., od 9,00 do 12,00 sati na zagrebačkom Kvaternikovu trgu. HDPMU poziva građane da se odazovu javnozdravstvenoj akciji te izmjere tlak i šećer i time provjere jesu li u rizičnoj skupini za dobivanje moždanog udara. Akciju će provoditi liječnici, članovi HDPMU-a.

 

Očuvanje zdravlja mozga: Naš mozak – naša budućnost!

U našim su rukama ključevi za očuvanje zdravlja mozga: pravilna uravnotežena prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, uspješno nošenje sa stresom u svakodnevnom životu i vježbe moždanih funkcija, tzv. "brain fitness" te izbjegavanje konzumacije alkohola, droga i duhana. No ipak je najvažniji naš stav prema životu - ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. Imati povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema.

 

Aktivirajte mozak - Brain fitness!

Pronađite vrijeme za fitness mozga 15 minuta dnevno četiri puta tjedno. Brain fitness poboljšava memoriju, pažnju, koncentraciju, vidne i slušne percepcije i govorne vještine.

Aktivirajte mozak pomoću jednostavnih svakodnevnih aktivnosti: 

  • zapamtite riječi neke nove pjesme;

  • počnite učiti jezike – obnovite stara znanja, pokušajte svladati novi jezik;

  • posjećujte muzeje, galerije – pokušajte se kasnije sjetiti i opisati što ste vidjeli;

  • budite kreativni, pronađite novi hobi ili se prisjetite starog, čitajte, pišite, slikajte, plešite…;

  • primijenite igre riječima, slažite puzzle ili osmislite vlastite, kreirajte igre memorije;

  • promijenite redoslijed radnji koje izvodite svaki dan izbjegavajući rutinu, mijenjajte povremeno raspored sitnica u svojoj okolini;

  • redovito se bavite odgovarajućom tjelesnom aktivnošću, kada ste u mogućnosti koristite stepenice umjesto dizala;

  • istražujte putem interneta, učite načine korištenja računala i novih računalnih programa;

  • vizualizirajte – pretvorite u sliku sve ono što želite upamtiti;

  • vježbajte svoj pefireni vid, koncentrirajte se na sve ono što možete vidjeti ne mičući oči, sjetite se i zapišite što ste sve vidjeli;

  • kratkom vježbom pomicanja očiju u dva suprotna smjera (gore-dolje ili lijevo-desno) potaknut ćete lakše upamćivanje bitnog;

  • naučite svirati neki instrument;

  • odvojite tijekom dana vrijeme za odmor na način koji vama najviše odgovara;

  • družite se s prijateljima, obitelji, upoznajte nove ljude, povežite se s mladima, okružite se ljudima koji vas stimuliraju i pokreću;

  • i na kraju pripazite: i mozak se može prenapregnuti – previše razmišljanja može mozak zarobiti u "ciklus zabrinutosti", prekinite ga izvođenjem neke kratke aktivnosti kako biste prekinuli tijek misli!