Svjetski dan hrane i Svjetski dan kruha, 16. listopada 2015.

 

 

Ozdravimo tlo, nahranimo Zemlju

 

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ujedinjeni narodi (UN) proglasili su 2015. godinu Međunarodnom godinom tla kako bi naglasili važnost zdravog tla kao osnovne sastavnice okoliša i temeljnog resursa za proizvodnju sigurne hrane. Upravo je tlotema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane jer samo iz zdravog tla mogu niknuti zdrave biljke koje će prehraniti svijet te je vodeća poruka Svjetskog dana hrane: Ozdravimo tlo, nahranimo Zemlju!

Pokretanjem rasprave o tlu na akademskoj razini, nastoji se doprinijeti ostvarenju ciljeva UN-a:

  • bolje razumijevanje važnosti tla za osiguravanje dostupnosti sigurne hrane,
  • isticanje važnosti tla kao temelja za očuvanje osnovne funkcije ekosustava,
  • edukacija javnost o ključnoj ulozi tla u proizvodnji hrane, ublažavanju klimatskih, promjena i siromaštva,
  • poticanje održivog razvoja i
  • davanje podrške učinkovitim politikama i mjerama za održivo upravljanje i zaštitu tla.

 

 

Manje soli za više zdravlja

Svjetski dan hrane je proglasila Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede. Ovogodišnji dan hrane, kao i dani kruha, posvećeni su aktivnostima usmjerenim na poticanje smanjenja udjela soli u prehrani.

Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pridružio se obilježavanju dana hrane i kruha održavanjem interaktivnih radionica u osnovnim školama „Zdravi tanjurić – manje soli za više zdravlja“ uz podjelu edukativnih materijala.

Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom, pojavom edema. Skretanja pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanja u inicijativu za smanjenje udjela soli u hrani – „Manje soli – više zdravlja“ glavni je cilj javnozdravstvenih akcija tijekom kojih se obilježava Svjetski dan hrane, Svjetski tjedan podizanja svjesnosti o važnosti kuhinjske soli „Dan više bilja, manje soli“ i „Dani kruha“.

 

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO):

dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od pet grama soli ili manje od dva grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija kako bi se smanjio rizik obolijevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

 

Dob

Maksimalni dnevni unos soli

(g)

0 – 6 mjeseci

<1

6 – 12 mjeseci

1

1 – 3 godina

2

4 – 6 godina

3

7 – 10 godina

5

11 i više godina

6

 

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

Suvremenim prehrambenim navikama dnevno unosimo čak od 5 do 10 grama kuhinjske soli više nego što je potrebno ljudskom tijelu. U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12 – 18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama! Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će sepostupno godišnjim smanjenjem od 4%. Na taj bi se način postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.

 

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

 

Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje potrebno je pažljivo pročitati na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

  • pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice,
  • suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode,
  • konzervirano voće i povrće,
  • "brzu" hrana kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići,
  • procesuiranu smrznutu hranu,
  • gotove umake, senfove, majonezu, juhe iz vrećice,
  • grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice, 
  • tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto,
  • pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij i
  • dodajte više različitih okusa vašoj prehrani – razne vrste svježih i osušenih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. Začinsko bilje je najbolja zamjena za sol.

 

Gotovo polovica preporučenog dnevnog unosa soli nalazi se u samo 3 – 4 kriške kruha, koje u prosjeku teže oko 150 grama te sadrže oko tri grama soli. Ta „skrivena sol“ nalazi se i u brojnim drugim proizvodima zbog čega se nametnula potreba da se na neki način zaštiti krajnjeg potrošača, ne samo zakonskom regulativom prema proizvođačima nego i konkretnim navođenjem udjela kuhinjske soli na svim prehrambenim proizvodima. Svakodnevno je potrebno potrošače upozoravati na štetnosti prekomjernog unosa soli, ali i na jedan poseban način dodatno obilježavati proizvode jer je dokazano da sama deklaracija nije dovoljna.

 

Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.2019.

Cilj Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli jest postupno smanjivanje unosa kuhinjske soli u općoj populaciji Republike Hrvatske za prosječno 4% godišnje, sa sadašnjih 11,3 grama dnevno na 9,2 grama 2019. godine, a do 2025. godine na 5 grama. To je u skladu s ostvarenjem plana SZO-je i UN-a o smanjenju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine, usvojenom u Europskom okviru za nacionalne inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli putem hrane (ESAN).

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje osam koraka za smanjenje unosa kuhinjske soli u populaciji na kojima se temelji Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015. – 2019.:

  • podrška i opredjeljenje za promjene;
  • utvrđivanje stanja (unos i glavni izvori kuhinjske soli u prehrani);
  • ciljani programi za smanjenje unosa kuhinjske soli;
  • osmišljavanje kampanje i uključivanje partnera;
  • podizanje svijesti potrošača;
  • jasno i jednostavno deklariranje proizvoda;
  • partnerstvo i dogovori s prehrambenom industrijom i
  • nadzor napretka i stalna evaluacija.

 

Ostvarenjem glavnog cilja nacionalne strategije – smanjenje unosa kuhinjske soli za oko 20% do 2020. godine, a što znači smanjenjem prosječnog dnevnog unosa za oko dva grama primarno smanjenjem udjela u najčešće korištenim gotovim i polugotovim namirnicama, rezultiralo bi snižavanjem arterijskog tlaka na populacijskoj razini za dva mmHg čime će se smanjiti prevalencija arterijske hipertenzije, sniziti ukupan kardiovaskularni rizik, smanjiti broj moždanih udara i infarkta miokarda, značajno smanjiti potreba za antihipertenzivima, uza sve očekivane i druge povoljne učinke na zdravlje izvan kardiovaskularnog, cerebrovaskularnog sustava i bubrega.

Potrebno je naglasiti kako je od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.

 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo