Zabavno učenje u svakoj dobi – provježbajmo mozak!

Razdoblja najveće „plastičnosti“ mozga upravo su djetinjstvo i doba adolescencije, vrijeme kada se odvija najveći dio mentalnog razvoja i definiraju individualne sposobnosti. Upravo tijekom tog razdoblja stvara se velik broj neuronskih veza, stoga je važno, kako bi se osigurao razvoj sposobnosti koje će biti ključne u odrasloj dobi, stimulirati mozak upravo u ovoj razvojnoj dobi. Također, potrebno je što ranije otkriti koji stil učenja najviše odgovara osobnosti djeteta kako bi učilo brže i lakše te postiglo najbolje rezultate, bez potiskivanja kreativnosti, mašte i radosti učenja. Igra predstavlja u dječjem životu izuzetno važnu aktivnost i osnova je daljnjeg učenja. Stvarajući uvjete koji uključuju kretanje, zadovoljstvo i kreativnost stvaramo mogućnosti za uspješno i zabavno učenje. 

Kretanje i tjelesna aktivnost su za djecu i adolescente iznimno važni te pozitivno utječu na fizičko zdravlje, kao i na formiranje i modeliranje osobina ličnosti. Istraživanja pokazuju izraženu pozitivnu povezanost mentalnog zdravlja i bavljenja tjelesnom aktivnošću. Tjelesno vježbanje ima važnu razvojnu ulogu, psihološku, socijalnu i kognitivnu. Omogućuje učenje reguliranja emocija, djeca su mirnija i koncentriranija, uspješno svladavaju interpersonalne vještine i grade pozitivne odnose s vršnjacima. Pozitivno utječe na psihološku dobrobit djece i mladih jer podižući samopoštovanje pomaže u stvaranju pozitivne slike o sebi te smanjuje psihosocijalnu anksioznost, stres i razvoj depresije. Također poboljšava dobro raspoloženje, unaprjeđuje kognitivne funkcije te pozitivno utječe na sposobnost učenja i mentalne sposobnosti. U istraživanjima o povezanosti rada mozga i tjelesne aktivnosti dogodio se pravi zaokret kada se uveo moždani neurotrofni čimbenik BDNF (Brain-derived Neurotrophic Factor) koji je povezan sa stvaranjem novih neurona, jačinom signala između njih i nemogućnošću stvaranja oštećenja na postojećim stanicama mozga. Mozak proizvodi BDN čimbenik čija se količina povećava u hipokampusu, koji je ključni medijator dugoročnog utjecaja vježbanja na mozak, te se koristi kao mjera povezanosti tjelesne aktivnosti i rada mozga. 

Utjecaj profila dominacije na uspješno učenje

Svatko od nas ima svoj osobni stil učenja – vizualni, auditivni, kinestetički. Logički je baziran na sagledavanju šire slike i povezivanju. Učenje, mišljenje, kreativnost i inteligencija su procesi koji uključuju cijelo tijelo. Osjećaji, pokreti, osjeti i integrativne funkcije ugrađene su u tijelo i zato kažemo da učimo cijelim tijelom. Za učenje su bitni motorički rast i razvoj, kao i senzorička integracija jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje. Mozak ne može učiti sam, učenje i mišljenje se ne događaju samo „u glavi“. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu dostavljaju informacije iz okoline. 

Naš temeljni profil dominacije utječe na naše ponašanje tijekom života, osobito kada učimo nešto novo ili kada smo izloženi stresnoj situaciji. Postoje 32 profila dominacije. Određujemo dominantnost jednog oka, uha, jedne ruke, noge i moždane hemisfere. Moguć je niz kombinacija dominantnosti. Naša lateralna dominantnost je urođena i izravno utječe na način kako naše tijelo i um počinju obrađivati informacije. Upravo zbog toga su temeljni (urođeni) uzorci dominantnosti važni za razumijevanje djece školske dobi, ali istovremeno objašnjavaju ponašanje odraslih u stresnim situacijama. 

Pametni pokreti – kretanje otvara vrata učenju!

Usklađivanjem dijelova tijela i uma unaprjeđuju se motoričke sposobnosti, koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje, pisanje, matematičke i jezične vještine. Istovremeno se postiže bolja emocionalna ravnoteža, smanjuju se stres, napetost i hiperaktivnost. Kroz kretanje i igru primjenjuju se pametni pokreti poput Brain Gyma (gimnastike za mozak), pjevanja, plesanja, sviranja i drugih aktivnosti koje pospješuju učenje, kreativnost, zdravlje kao i uspješno prevladavanje stresa. Programi koji uključuju pametne pokrete su primjenjivi i kod poslovnih ljudi koji se moraju nositi sa stresom, kod starijih osoba da zadrže jasnoću mišljenja, pamćenje i vitalnost, za roditelje, učitelje, odgojitelje kako bi bili što uspješniji u svom radu i životu, ali i za djecu i odrasle koji imaju određene „teškoće u učenju, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ili emocionalne poteškoće“.

Brain Gym® je senzomotorički program, temeljen na neuroznanosti, koji se sastoji od 26 jednostavnih i ugodnih pokreta koji poboljšavaju vještine učenja, primjenjiv je za sve dobne skupine – od djece do starijih osoba. Naziv programa je zaštićen, a osmislili su ga znanstvenici i edukatori Paul Dennison i Gail E. Dennison baveći se problemima u učenju kod djece i odraslih.  Cilj gimnastike za mozak je bolje integriranje tj. povezivanje lijeve i desne strane mozga. Lijeva polovica mozga je zadužena za analitiku, detalje, planiranje, kontroliranje, matematiku, znanost, riječi i jezik, traži razlike, razmišlja u slijedu, usmjerena je na budućnost. Desna polovica mozga je usmjerena na kreativnost i spontanost, intuiciju, osjećaje, religiju, filozofiju, vjerovanja, prvo uočava cjelinu i zatim detalje, traži sličnosti, paralelno razmišlja, riskira, usmjerena je na sadašnjost. Svaka strana tijela komunicira sa suprotnom polovicom mozga. Desnom rukom upravlja lijeva polutka (hemisfera) mozga, a lijevom desna hemisfera. Informacija koja dolazi u desno uho ide u lijevu polutku i obrnuto. Žuljevito tijelo, koje se nalazi između lijeve i desne strane mozga, djeluje kao autocesta koja omogućuje brzi pristup  hemisferama – kada postoji dobra komunikacija, rezultat je integrirana misao. 

Saznajte više o vježbama i Brain Gym® programu... 

Kroz interaktivne edukativne radionice „Zdravlje mozga“  Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo za učenike osnovnih škola, naglašavamo važnost „gimnastike za mozak“ jer je sam dr. Paul Dennison poručio kako „Kretanje otvara vrata učenju“. Učimo kako je naš mozak moćniji i od najboljeg računala, stvara misli i osjećaje, pamti, kako to kretanje i tjelesna aktivnost poboljšavaju ocjene iz matematike i čitanja. Naučili smo da su naše uši „izbirljive“ – lijevo uho je osjetljivije na zvukove glazbe, a desno na zvukove vezane uz govor. Gdje se nalazi točka za „energetsko zijevanje“, što je to „misleća kapa“ i gdje se nalaze „moždane tipke“. Iako je do nedavno, istovremeno izvršavanje više zadataka odnosno aktivnosti hvaljeno, mi smo rekli NE multitaskingu – sve u cilju zdravijeg mozga. Ali, i mozak može zatražiti „time out“, ne može uvijek funkcionirati besprijekorno. Vježbanje i pametni pokreti, potiču promjene u mreži neurona i opskrbi mozga kisikom te imaju važnu ulogu u poboljšanju mentalnih sposobnosti i akademskih vještina. Dakle, ono što unaprjeđuje kvalitetu našeg života poboljšat će i rad našeg organizma pa tako i mozga.

Pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo