Povodom Međunarodnog dana starijih održana 199. Gerontološka tribina

Na prestižnoj 199. Gerontološkoj tribini održanoj 29. rujna 2015. povodom Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopada 2015.), na temu aktivnog zdravog starenja u zaštiti zdravlja starijih osoba predavanje su održale doc. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, prim. dr. med i Maja Bižić Odak, dipl. soc. radnica iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Doc. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, prim. dr. med, voditeljica Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za zdravstvenu gerontologiju NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“, u uvodnom je dijelu istaknula važnost i potrebu povezivanja dva najveća dostignuća 21. stoljeća - demografsko starenje i ubrzani razvoj tehnologije. Naime, trend demografskog starenja prisutan je unazad nekoliko desetljeća u većini europskih zemalja, a usporedba demografskog stanja Republike Hrvatske s drugim europskim državama pokazuje da naša zemlja spada među one s najstarijom populacijom. Aktualni proces starenja pučanstva otvara potrebu za unapređenjem životnog položaja, zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi, čime starija populacija postaje dijelom iskoristivog potencijala razvoja hrvatskog gospodarstva. 

Glavno zdravstveno obilježje i pokazatelj kvalitete života osoba starije dobi je njihova funkcionalna psihofizička osposobljenost. U Hrvatskoj, prema podacima Popisa stanovništva, udio starijih osoba s poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju u 2001. iznosio je 21,36% (N=148.170) dok se u 2011. taj udio povećava na 46,49% (N=35.3247). Budući da su glavni uzroci, koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba, kronične nezarazne bolesti izuzetno je važno razvijati preventivne aktivnosti radi zaštite i očuvanja njihova zdravlja. Glavni nositelj preventivnih aktivnosti za osobe starije životne dobi unutar hrvatskog zdravstvenog sustava je djelatnost obiteljske medicine. Stoga je potrebno unutar primarne zdravstvene zaštite dodatno integrirati gerontološke preventivne mjere, kako bi se očuvalo zdravlje i funkcionalna sposobnost starijih osoba.

Prema gerontološko-javnozdravstvenim pokazateljima, vodeći uzroci hospitalizacija po skupinama bolesti za osobe starije od 65. godina u Hrvatskoj su 2014. godine bile bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 24,95%, (N=53.916), zatim novotvorine s udjelom od 16,50%, (N=35.660) te bolesti oka i očnog adneksa 9,63%, (N=20.797). Ukupan broj hospitalizacija osoba starijih od 65 godina u 2014. godini u Hrvatskoj činile su udio od 37,34% (N=216.057) u odnosu na ukupan broj hospitalizacija u Hrvatskoj (N=578.569). Stoga je primarna prevencija za starije osobe važna i kao racionalizacija rastuće gerijatrijske potrošnje, a osobito u prevenciji i gerontološkoj rehabilitaciji nastanka pojavnosti gerijatrijskog domino - efekta koji se javlja u isključivo u gerijatrijskog bolesnika. Također, naglašena je važnost samoodgovornosti starije osobe za vlastito zdravlje te koordinacija svih stručnjaka iz različitih područja koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba. Upravo se uvođenjem Gerosa - podsustava Ceziha omogućuje praćenje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih pacijenata po svim razinama pružene zdravstvene i socijalne skrbi za starije. 

Maja Bižić Odak, dipl. socijalna radnica prezentirala je primjer Gerontološkog centra kao Zagrebačkog modela izvrsnosti izvaninstitucijske skrbi za starije osobe. Osnovni cilj gerontološkog centra je zadržati stariju osobu što je duže moguće u obiteljskoj sredini i tako pridonijeti što većoj kvaliteti njezinog života. Programi i aktivnosti Gerontoloških centara Grada Zagreba omogućavaju besplatno korištenje niza socijalnih usluga, što znači veću uključenost i poboljšanje sadržaja života osobama starije životne dobi. Projekt gerontološki centri Grada Zagreba prvi put je prezentiran 2004. godine, a njegovi idejni tvorci su Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Centar za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Projekt se provodi kroz pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba (poput organizirane prehrane te pomoći i njege u kući), savjetovališnom radu i zdravstveno- preventivnim aktivnostima, sportsko-rekreativnim i kulturno-zabavnim te radno-kreativnim i drugim aktivnostima. Gerontološki centri su organizirani na devet lokacija u Zagrebu pri Domovima za starije i nemoćne osobe Centar, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip, Trešnjevka i Trnje, gdje stručni timovi provode sve potrebne radnje za detekciju i sustavnu skrb osoba starije životne dobi. Istraživanje o razini zadovoljstva pruženim uslugama provedeno 2007. godine u svih devet domova za starije pokazuje da je u 80% korisnika uključenih u ovaj projekt, razvijen snažniji osjećaj socijalne uključenosti i poboljšanje društvenog života, čime je postignut jedan od glavnih ciljeva ovog projekta. Postignut je cilj razvoja izvaninstitucijske skrbi za starije - gerontoloških centara. Ujedno se ostvaruje unapređenje zaštite zdravlja starijih osoba u suglasju s europskom i hrvatskom gerontološkom doktrinom.

Članak pripremile: dr. Ivana Popek, Manuela Maltarić, mag. nutr., dr. Ivana Šućur, Centar za zdravstvenu gerontologiju - Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, Služba za javno zdravstvo