Povodom Svjetskog tjedna dojenja...rodilišta i savjetovališta prijatelji djece i dojenja

Rodilišta – prijatelji djece

Inicijativa "Rodilišta – prijatelji djece" (Baby Friendly Hospital Initiative – BFHI) održavanjem konferencije u prosincu 2013. godine proslavila je 20 godina postojanja programa za humanizaciju rodilišta i promicanje dojenja u Hrvatskoj. To je ujedno bila prilika za razmatranje svega što je učinjeno i onoga što treba učiniti u budućnosti, otvaranje novih perspektiva za nastavak rada na postojećim programima i uvođenje novih programa za poticanje dojenja, ne samo u populaciji donesene novorođenčadi već i u jedinicama novorođenačke intenzivne skrbi, uz nastojanje da se podigne razina svijesti o tome kolike bi se uštede u zdravstvenom sustavu mogle postići povećanjem stopa dojenja u našem društvu. Tijekom provedbe tog programa rezultati su pokazali kako su stope dojenja porasle na 95% poslije izlaska iz rodilišta, više od dvije trećine majki doji svoju djecu u prvim mjesecima života, osnovano je čak 135 skupina za potporu dojenju u cijeloj zemlji, a titulu „Rodilišta – prijatelja djece“ nosi 30 od 31 rodilišta u Hrvatskoj. Uvjet za stjecanje naziva je ispunjavanje „10 koraka do uspješnog dojenja“ te poštovanje odredbe Međunarodnog kodeksa o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko. Taj status nije trajan jer se rodilišta ponovno ocjenjuju svake tri godine.Navedeni program unaprijedio je tri važna područja: dojenje, humanizirao je boravak majke i djeteta od početka života stvarajući uvjete za „rooming-in“ te stvorio bolje higijensko-prostorne uvjete u rodilištima. Ministarstvo zdravlja je Nacionalni program promicanja dojenja uvrstilo u Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine.

 

Promocija programa "10 koraka do uspješnog dojenja" 

Istraživanja pokazuju da je najbolja prehrana za novorođenče u cijelom svijetu ona koja podrazumijeva pokretanje dojenja tijekom prvog sata života, isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života kao i nastavak dojenja tijekom druge godine ili poslije. Dojenje pospješuje zdravlje majke i kratkoročno i dugoročno te može pridonijeti postizanju više Milenijskih razvojnih ciljeva (MDGs); smanjenju smrtnosti u djece i poboljšanju zdravlja majki. Također, sve veći broj istraživanja pokazuje da je primjena programa "10 koraka do uspješnog dojenja", uz kontinuiranu podršku majkama nakon porođaja, čimbenik koji pridonosi uspješnom pokretanju dojenja i isključivoj prehrani majčinim mlijekom na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

 

Kako bi se mogla izvršiti usporedba između pojedinih zemalja, epidemiološke ocjene između pojedinih vremenskih razdoblja tj. pratiti rezultate aktivnosti na promicanju dojenja, Svjetska zdravstvena organizacija je preporučila sljedeće definicije dojenja: 

  • Isključivo dojenje - dojenčad je hranjena samo majčinim mlijekom, uključivo izdojenim, a ne prima nikakvu krutu ili kašastu hranu, niti formulu (drugu vrstu mlijeka), kao ni vodu ni voćne sokove, jedino je moguć vitaminsko-mineralni nadomjestak ili lijek.

  • Pretežito dojenje - dojenče prima uz majčino mlijeko samo vodu, vodene napitke, voćne sokove te vitaminsko-mineralne nadomjestke ili po potrebi lijek.

  • Potpuno dojenje - isključivo i pretežito dojenje zajedno.

  • Dojenje s uvedenom dohranom - dojenče uz majčino mlijeko dobiva krutu ili kašastu hranu ili mliječnu formulu.   

 

Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja

Kako bi se potaknulo produljeno dojenje djece, UNICEF je pokrenuo i novi program u primarnoj zdravstvenoj zaštiti "Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja" koji omogućuje majkama da u pedijatrijskim ordinacijama te ordinacijama obiteljske i opće medicine dobivanje savjeta i informacija o optimalnoj prehrani djeteta. Aktivnosti promicanja dojenja u rodilištima s organiziranom potporom u postnatalnom razdoblju značajno utječu na povećanje trajanja duljine dojenja. Potpora zdravstvenih djelatnika pridonosi povećanju trajanja dojenja. Međutim, produljenju trajanja isključivog dojenja pridonosi potpora laika stoga se u pojedinim zemljama pokreće inicijativa za promicanje dojenja u lokalnim zajednicama i kroz sustave primarne zdravstvene zaštite. Uvjeti za stjecanje naziva savjetovališta te deset koraka koje je potrebno ispuniti kako bi se postigla određena razina kvalitete liječničke ordinacije koja podupire dojenje navedeni su u Zborniku radova s poslijediplomskog tečaja o dojenju  (Grgurić J, 2011). Do sada je u Hrvatskoj osam pedijatrijskih timova ostvarilo naziv "Savjetovalište za djecu – prijatelj dojenja" te dobilo certifikat Ministarstva zdravlja i UNICEF-a. 

U postupku stjecanja naziva "Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja" moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 

  • pedijatrijski tim ili tim liječnika opće prakse, odnosno obiteljskog liječnika koji skrbi i o djeci mora se opredijeliti da pristupi programu promicanja dojenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti;

  • nakon opredjeljenja tim primarne zdravstvene zaštite razrađuje operativni plan kako će ostvariti zadane kriterije predviđene programom "Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja";

  • posebno se razrađuju potrebne edukacijske aktivnosti (20 satni tečaj predviđen programom "Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja");

  • provedba aktivnosti u ostvarivanju kriterija;

  • samoocjena Savjetovališta – pripadajući pedijatrijski tim provodi vlastitu evaluaciju postignutog napretka prema standardiziranom obrascu;

  • postupak ocjene Savjetovališta - provode ga članovi nacionalnog ocjenjivačkog tima.

 

10 koraka do "Savjetovališta za djecu - prijatelji dojenja"

  1. Imati pisana pravila o dojenju dostupna svom zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju koje skrbi o majkama i djeci.

  2. Osoblje koje skrbi o majkama i djeci podučiti o znanju i vještinama potrebnim za poticanje dojenja.

  3. Sudjelovati u potpori i edukaciji trudnica o dojenju.

  4. Podučiti majke kako se doji i održava mliječnost dojki (laktacija).

  5. Zalagati se za isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci. Nakon uvođenja prehrane drugim namirnicama, podupirati nastavak dojenja do dvije godine života, odnosno tako dugo dok majka i dijete to žele.

  6. Osigurati prostor Savjetovališta koji je ugodan majci i djetetu.

  7. Podupirati osnivanje grupa za potporu dojenja i upućivati majke da se uključe u njihov rad.

  8. Osigurati suradnju i komunikaciju među zdravstvenim djelatnicima koji skrbe o majkama i djeci u prenatalnoj skrbi, rodilištima, bolničkim odjelima i ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

  9. Poticati aktivnosti potpore i promicanja dojenja u lokalnoj zajednici.

  10. Pridržavati se svih odredaba Međunarodnog pravilnika o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko.

 

Potrebno je istaknuti koji su rizici nedojenja, ali i upozoriti javnosti na rizike umjetne prehrane. Majčino je mlijeko bez sumnje idealna hrana za novorođenče i isključivo dovoljno do dobi od otprilike 6 mjeseci. Ali dojenje je mnogo više od hrane - ono znači i komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline, sigurnost, nježnost. Omogućuje pravilan razvoj djece uz dugoročan pozitivan utjecaj na zdravlje i djece i majki. Optimalnom prehranom koja uključuje rano poticanje dojenja, isključivo dojenje i nastavak dojenja, uz osiguranje sigurne i odgovarajuće dohrane, smrtnost dojenčadi može se smanjiti za jednu petinu. Dojena djeca imaju manji rizik da u svom kasnijem životu pate od povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pretilosti ili razvoja dijabetesa tipa II.