(Pred)blagdanska depresija i kako se nositi s blagdanskim neraspoloženjem

Blagdani su nam pred vratima. Ulice i trgovi okićeni bliještećim lampicama, posvuda čujemo poznate božićne ritmove i zvukove, opijaju nas mirisi fritula i kuhanog vina… Teško je odoljeti miomirisima prigodne gastro ponude i uživanju u blagdanskom ruhu svoga grada. Kao nekom čarolijom, osjećate se poletni i puni optimizma, zadovoljstva…ili bi barem tako trebalo biti. Mediji nam nameću kako bismo trebali proslaviti blagdane uz pun blagdanski stol, sa svojima bližnjima kojima bismo trebali kupiti originalne poklone. Novogodišnja noć trebala bi biti najluđa noć u godini i moramo se ludo zabaviti. Čini se kako smo prosinac pretvorili u mjesec obveznog radovanja, čestitanja i darivanja. 

Sve ranijim kićenjem, reklamnim pozivima na trošenje i darivanje, kuhanje i pečenje, blagdani znaju ljudima stvoriti osjećaj nervoze i depresije. Krajem godine ljudi počinju intenzivnije razmišljati o svojoj prošlosti, uspjesima i neuspjesima te su prisiljeni suočiti se s činjenicom da život nije uvijek lijep niti je moguće ostvariti svoje planove i ispuniti očekivanja koja su si zacrtali na početku godine. Stoga se mnogi u ovo doba osjećaju tužno, bezvoljno, usamljeno, umorno. Takvo se stanje snižena raspoloženja, ako traje duže od dva tjedna naziva blagdanskom depresijom. Najčešće se javlja krajem prosinca. Pritisci kojima smo izloženi svakim se danom sve više gomilaju, a naša tolerancija stresa pada. Većinu obaveza koje uključuju planiranje, kupovinu i kuhanje obavljaju žene koje snose veći teret pripremanja obiteljskih okupljanja, a i inače imaju veći rizik obolijevanja od depresije nego muškarci.

Također, u vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, postoji mogućnost da zapadnemo u depresivno raspoloženje. Osobama inače sklonim depresijama, u prosincu se nameće dodatni teret da su na neki način dužni biti sretni. Blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su već izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u gradu u kojem nema članova njihove obitelji, a nemaju puno prijatelja, ljude s obiteljskim/financijskim/zdravstvenim problemima mogu biti još više pogođeni u ovo doba godine.

Kao mogući uzroci blagdanske depresije prepoznati su:

  • povećani stres,

  • umor,

  • nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji,

  • nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama,

  • pretjerana komercijalizacija blagdana,

  • promjena prehrane i promjena dnevne rutine.

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita. Simptomi trebaju biti dovoljno snažno izraženi, a sniženo raspoloženje prisutno duže od dva tjedna da bi se zadovoljili kriteriji za depresiju. Inače u (pred)blagdansko vrijeme češće možemo govoriti o (pred)blagdanskom blues stanju, koje je kratkotrajnije i prolaznog karaktera, nakon socijalne interakcije kao što je izlazak s prijateljima, telefonski razgovor s članovima obitelji i slično.

Što činiti ako ste među onima koji postaju depresivni tijekom blagdana? Stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju sljedeće:

  • Unaprijed si postavite jasne granice o količini novaca koju planirate potrošiti na poklone te odredite broj društvenih događanja koje želite posjetiti.

  • Ne prihvaćajte bilo koju „savršenu“ reprezentaciju Božića koju vam nude mediji, institucije ili drugi ljudi. Smanjite očekivanja i predodžbu o tome kako bi trebali izgledati blagdani, već uživajte u svakom trenutku najbolje što možete.

  • Uključite se u darivanje drugima kroz neprofitne organizacije, dobrotvornim ustanovama, napuštenim životinjama ili osobno ljudima slabijeg imovinskog stanja.

  • Budite zahvalni na onome što imate, radije nego da se fokusirate na ono što nemate.

  • Izbjegavajte pretjerana promišljanja i ruminacije o svom životu (u ovom (pred)blagdanskom razdoblju).

  • Budite aktivni i bavite se zanimljivim i zabavnim stvarima za koje ranije niste imali vremena; posjete božićnim sajmovima, kićenju doma, pečenju kolačića i slično.

  • Ako ste religiozni, sudjelujte u crkvenim božićnim aktivnostima.

  • Usmjerite se na one lijepe stvari oko Božića; bilo to uživanje u ugođaju, pjesmama, gastronomiji ili naprosto okupljanju obitelji za blagdane.

Neki od načina na koje se možete nositi s blagdanskim neraspoloženjem uključuju:

  • Napravite planove unaprijed, da znate kako i s kime ćete provesti blagdane. Nesigurnost i odlaganje donošenja odluka stvarat će vam dodatan stres.

  • Kupujte unaprijed kako biste imali dovoljno vremena za eventualno zamatanje poklona i slanje poštom, ako to situacija zahtijeva.

  • Zamolite svoju obitelj za pomoć. Žene često misle kako moraju napraviti sve same, dok timski rad može biti puno zabavniji.

  • Ne kupujte stvari koje si ne možete priuštiti. Sram sprječava ljude od toga da budu otvoreni i opušteni oko darivanja kada si nešto ne mogu priuštiti. Umjesto vođenja borbe da kupite dar, neka vaši najmiliji znaju koliko vam je stalo i koliko biste im nešto željeli priuštiti, ali ne možete. Taj intimni trenutak će smanjiti stres i povećati bliskost.

  • Ne dozvolite da vas perfekcionizam obeshrabri. Dobra volja i vrijeme provedeno zajedno su ono što je važno.

  • Nađite vremena za kratak odmor čak i usred pritiska da sve učinite na vrijeme i kako spada. To će vam dati dodatnu energiju.

  • Nemojte se izolirati. Obratite se onima koji bi također mogli biti usamljeni. Ako nemate s kime provesti vrijeme, volontirajte da pomognete onima kojima je to potrebno. To može imati pozitivan učinak na vaše mentalno zdravlje.

Blagdanska depresija je obično kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad prođe slavljenička euforija, simptomi se obično povlače. Ako se ne povuku predlažemo vam da potražite stručnu pomoć. Također, ako spomenute simptome primijetite kod vama poznatih osoba, pozovite ih i uključite u društvena događanja, nevažno što bi vas mogli odbiti i dalje ih nagovarajte i pozivajte. Depresivne osobe često misle kako nemaju vrijednosti te kako samo smetaju drugima. Pokušajte osobu za koju ste primijetili da je depresivna ohrabriti da potraži stručnu pomoć.

Članak pripremile: Lea Maričić, mag. psih. i dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatrije

*Prerađeno i prilagođeno prema izvorima www.psychologytoday.com, www.psychcentral.com i www.actionondepression.org.