Preporuke građanima za zaštitu zdravlja prilikom velikih hladnoća

U zimsko doba česte su prognoze o prodoru hladnog zraka diljem Europe pa tako i u Hrvatskoj. Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.

Izuzetno hladno vrijeme povećava smrtnost te predstavlja rizik po zdravlje osobe, a posebno kod osjetljivih skupina (male djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika, beskućnika, terenskih radnika). Izloženost niskim temperaturama u unutarnjem ili vanjskom prostoru može djelovati na pojavnost blagih simptoma, ali i po život opasnih zdravstvenih stanja.

Hladnoća može nepovoljno utjecati na zdravlje i prouzročiti smrzotine koje prvo zahvaćaju nos, uške i prste. Pravilnim postupanjem i pripremom mogu se spriječiti ili bitno umanjiti posljedice koje te vremenske pojave mogu prouzročiti.

Duljinu boravka na otvorenom treba prilagoditi vanjskim temperaturama, osobito ako su niske temperature praćene vjetrom, koji dodatno pojačava osjećaj hladnoće. Ako dugo boravite na otvorenom i izloženi ste hladnoći te se pojavi drhtavica, to je znak da se hitno trebate vratiti u zatvoreni prostor. Također, treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.

Preporuke za odijevanje

Prilikom niskih temperatura preporuča se odijevanje više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu je potrebno zaštititi kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštiti rukavicama.  Preporuča se usta dobro prekriti šalom zbog sprječavanja direktnog udisanja hladnog zraka (to je posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva).

Preporuke za pravilnu prehranu 

Pri hladnijem vremenu (zimi) organizam troši više energije za zagrijavanje i održavanje tjelesne temperature pa se tijelu pomaže unosom kalorijski bogatije hrane. Zima je najhladnije godišnje doba u kojem su dani kraći te se sve usporava u skladu s temperaturama. Sve to utječe i na naš metabolizam i prehrambene navike. Zimi se broj svježih namirnica iz prirodnog uzgoja smanjuje te najčešće konzumiramo žitarice, mahunarke, korjenasto povrće u obliku variva, juha i sl.

  • Hranite se uravnoteženo i pravilno za pravilan rad imunološkog sustava. Neophodnim se smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E. Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.
  • Uzimajte dodatne vitamine i minerale ako nemate vremena za kvalitetne i uravnotežene obroke, posebice vitamin C.
  • Pazite na probavu (dobre bakterije u debelom crijevu i ravnoteža crijevne flore jako su važne).
  • Budite tjelesno aktivni.
  • Pijte puno vode, biljnih čajeva. 

Zdravlje treba čuvati i u zimskim mjesecima unosom što više svježeg voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki (grah-varivo je pravo tradicionalno zimsko jelo), cjelovitim žitaricama, piti puno tekućine te izbjegavati prekomjernu konzumaciju kave i alkohola. Valja napomenuti da je u zimskim mjesecima izraženija potreba za slatkim pa posežemo za hranom bogatom masnoćama i ugljikohidratima. Prema nekim istraživanjima zimi dnevno unesemo oko 200 kcal više što uz smanjenu tjelesnu aktivnost rezultira nakupljanjem suvišnih kilograma.

Preporučene mjere zaštite zdravlja starijih osoba možete pronaći na: http://www.stampar.hr/gerontosavjeti

Članak pripremila: Cecilija Rotim, mag. med. techn., glavna sestra Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“