Sezona visoke aktivnosti komaraca i groznica Zapadnog Nila

Ljeto je sezona visoke aktivnosti komaraca. U ovom razdoblju karakteristična je prisutnost tigrastog komarca (Aedes albopictus) koji je aktivan i bode cijeli dan. Osim tigrastog komarca koji je invazivna vrsta, u Hrvatskoj su do sada zabilježene brojne druge vrste komaraca (ukupno 52 vrste, na području grada Zagreba 31). Većina vrsta komaraca su važne kao molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom svakodnevnih aktivnosti, boravka u prirodi i rekreaciji. Mali broj vrsta komaraca može prenositi bolesti, od kojih najveći javnozdravstveni značaj na području grada Zagreba do sada ima groznica (vrućica) Zapadnog Nila.

Groznica Zapadnog Nila

Groznica Zapadnog Nila je virusna bolest koja se sezonski pojavljuje (na području Europe sezonom se smatra vrijeme od lipnja do studenog). Bolest se prenosi ubodom zaraženog komarca, a vrsta komarca koja najčešće prenosi virus je Culex pipiens (razvija se posvuda u okolišu, u prirodnim leglima te u raznolikim posudama s vodom). Prirodni domaćin i najčešći rezervoar virusa Zapadnog Nila su različite vrste ptica, a ljudi, kopitari ili drugi sisavci su slučajni domaćini. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. 

Period inkubacije bolesti (vrijeme od ulaska virusa u tijelo čovjeka do pojave prvih znakova bolesti) traje od dva do 14 dana i u najvećem broju slučajeva prolazi bez pojave jasnih simptoma i znakova bolesti. U 10 do 20% slučajeva razvija se bolest sa simptomima nalik gripi uz neke od sljedećih simptoma: povišena temperaturu, umor i slabost, glavobolja, bolovi u leđima, mišićima i zglobovima, osip, povećani limfni čvorovi. Kod vrlo malog postotka zaraženih ljudi (najčešće kod starijih osoba, osoba oboljelih od kroničnih bolesti, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnica) razvija se bolest koja zahvaća središnji živčani sustav sa simptomima meningoencefalitisa (glavobolja, ukočeni vrat, dezorijentiranost, slabost mišića, tremor, oduzetost (paraliza), poremećaj svijesti) koja zahtijeva bolničko liječenje. Trenutno nije dostupno cjepivo niti specifični antivirusni lijek protiv zaraze virusom Zapadnog Nila.

Kako bi se smanjio rizik оd zаrаžаvаnjа virusоm Zаpаdnоg Nilа, preporučuje se primjena osobnih zaštitnih mjera od uboda komaraca, ali i mjere suzbijanja komaraca u okolišu.

Osobne mjere zaštite od uboda komaraca uključuju:

  • primjenu repelenata (sredstava za odbijanje komaraca) na dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom (poštujući upute proizvođača) tijekom boravka na otvorenom;

  • izbjegavanje boravka na otvorenom prilikom najjače aktivnosti komaraca;

  • pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače;

  • zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

 

Važno je da svaka osoba može osobno pridonijeti smanjenju broja komaraca jednostavnim djelovanjem u svom neposrednom okolišu:

  • ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, automobilske gume, boce, odbačene igračke i druge posude;

  • redovito (najmanje jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu (posude za cvijeće, pojilice za životinje i dr.);

  • spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom;

  • održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija);

  • u vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, a prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim;

  • održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane;

  • propisno odlagati krupni otpad;

  • propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima: redovito uklanjati gume koje se ne koriste i prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom;

  • folije (cerade, tende i sl.) postaviti tako da u njima nije moguće zadržavanje vode;

  • održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene;

  • održavati zelene površine, uređivati vrtove da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.

Služba za epidemiologiju, Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti i Odjel za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju