Siječanj - mjesec svjesnosti o štitnjači

Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava „Mjesec svjesnosti o štitnjači“ svake godine u siječnju s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Bolesti štitnjače zahtijevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života oboljele osobe. Uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga njih 20% stanovnici su Europe. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitanjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi. Hrvatska je po učestalosti karcinom štitnjače na petom mjestu u Europi, na 13-tom mjestu u svijetu, ali smrtnost od karcinoma štitnjače je među najnižom u svijetu. Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) 

Štitna žlijezda je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Jod je dio hormona štitnjače, unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi). Optimalni dnevni unos joda iznosi oko 150 µg, a tijekom trudnoće 250 µg. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20-40 godine. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i s godinama, te uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. 

Rizični čimbenici za razvoj bolesti štitnjače

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece. Učestalost kongenitalne hipotireoze je oko 1 na 4.000 novorođene djece. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaju uslijed nedostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije!

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata, laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, scintigrafija štitnjače. 

CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače. Također, u svakog novorođenog djeteta uzima se krv iz pete treći dan po rođenju i određuje TSH. Ako je TSH povišen, ponavlja se uzimanje uzorka krvi za određivanje T4 i TSH kako bi se dokazala ili isključila hipotireoza (kongenitalna novorođenačka hipotireoza).

Edukacija

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi ! 
 
Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače: 
  1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom. 

  2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina. 

  3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom. 

Prvi korak - promijenite stil života! 

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje, kako biste odmorili organizam za novi dan. Odvojite tijekom dana vrijeme samo za sebe sebi i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema.
 
Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna! 
 
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo