Što nam blagdani znače (kako biti umjeren u jelu i piću)?

Vrijeme je blagdana, a možda time i vrijeme da se zapitamo što nam ti blagdani zapravo znače?

Čak mnogo ranije nego nam se bliži blagdansko vrijeme, preplavljeni smo reklamama, zvončićima, blještavim porukama, pozivima da kupujemo, porukama kako blagdanski stol treba biti raskošan i bogat, porukama da popijemo pivo (jer pivo je obilježje Božića?!). Daleko od toga da ne trebamo uživati u blagdanskim danima, ali dobro bi bilo zapitati se što nam ti blagdani znače i što simboliziraju. Neumjerenost ili umjerenost? Vanjski blještavi doživljaj ili unutarnji doživljaj dijeljenja, ljepote, ljubavi, zajedništva? Nije loše i u ovo blagdansko vrijeme malo razmisliti i što činimo svom zdravlju, ako smo neumjereni u jelu ili piću. I na što bismo trebali barem malo misliti kada sjednemo za blagdanski stol.
 
Prejedanje ima brojne posljedice na zdravlje: od onih kratkotrajnih do dugotrajnijih. Velika količina hrane uvijek opterećuje naš probavni sustav i naše tijelo. Važno je napomenuti da je miješanje namirnica bogatih bjelančevinama i onih bogatih ugljikohidratima loše za probavu i često izaziva nadutost i probleme u probavi. Ugljikohidrati (riža, krumpir, tjestenina) i bjelančevine (meso, riba, mliječni proizvodi) zahtijevaju drugačije uvjete za probavu (u smislu lužnatosti i kiselosti) pa miješanjem „zbunjujemo“ svoj probavni sustav i najčešće dolazi do nadutosti. Uz meso ili ribu bolje je jesti salatu ili laganije povrće. Naravno, kao i uvijek kada govorimo o zdravoj prehrani, preporučuje se riba (najbolje „masna“, plava riba) ili meso peradi (puretina, piletina) što je i prikladan obrok za blagdanske dane. Ako ne možemo odoljeti kolačima, dovoljno je pojesti jedan i to najbolje ne odmah nakon obroka. Drugi možemo pojesti kasnije ili sutradan. I kada pripremamo kolače možemo se opredijeliti za one s manje masnoća i šećera, jednostavnije ili one bogate suhim voćem. Velike količine hrane, miješanje raznih namirnica, žestoka i masna hrana, žestoka pića i puno šećera mogu izazvati žgaravicu, a posljedično bolove i mučninu. Oscilacije razine šećera u krvi štetne su za naš organizam, izazivaju umor i dekoncentriranost. Nakon naglog porasta šećera u krvi kod osjetljivih ljudi (kod kojih gušterača ne regulira uvijek optimalno razinu šećera u krvi putem inzulina) najčešće dolazi do naglog pada šećera u krvi, često i ispod normalne razine (hipoglikemija). To se očituje umorom, dekoncentracijom, razdražljivošću, a može doći i do smetenosti, tremora i drhtavice jer su naša tkiva i mozak ostali bez izvora energije, a posljedično su se počeli lučiti hormoni koji „ispravljaju“ novonastalu situaciju (što uzrokuje neke od nabrojanih simptoma). Osim toga, istraživanja nam pokazuju kako velika količina šećera u krvi loše djeluje na naš imunološki sustav te posljedično postajemo skloniji infekcijama i obolijevanju, posebno u ovom zimskom razdoblju (prehlade, gripa, grlobolje, upale sinusa). Prejedanje je naravno loše i radi toga jer se vrlo lako nakupljaju dodatni kilogrami kojih ćemo se teško riješiti, a zapravo ih brzo dobivamo. Već dobro znamo da je debljina dokazani rizični čimbenik svih vodećih uzroka smrtnosti, obolijevanja i invalidnosti u našoj populaciji. Naravno da tijekom blagdana možemo uživati u hrani, ali sa sviješću da uživanje ne mora uvijek biti povezano s količinom. Dakle, prije svega treba smanjiti količine. Količinu koju bi inače pojeli za blagdane možemo, primjerice, smanjiti za trećinu. Poželjno je jesti polako i koncentrirano te uživati u svakom zalogaju. Tako će naš mozak imati dovoljno vremena primiti „signal za sitost“, a kada smo koncentrirani i svjesni - doživljaj je intenzivniji i nije nam potrebna velika količina hrane da osjetimo ugodu. Kao što je, uostalom, i sa svim ugodnim doživljajima.
 
Nije loše osvijestiti si na primjeru koliku količinu kalorija unosimo kroz obilne obroke ili čak one koji nam se ne čine tako obilnima. Primjerice, jedna kriška torte može sadržavati 250 do 600 kalorija (što je izuzetno puno). Gulaš s tjesteninom ili njokima i jedna čaša vina sadrže oko 500 kalorija, a da bismo potrošili tih 500 kalorija moramo trčati 45 minuta do sat vremena! I još toliko otprilike za krišku torte. Ako ipak ne možemo odoljeti pa pojedemo malo više - dobro je otići u malo žustriju šetnju kako bismo pokrenuli probavu, metabolizam i potrošili koju kaloriju. Uostalom i za vrijeme blagdana poželjno je nastaviti s uobičajenim sportskim aktivnostima ili vježbati barem pola sata dnevno. Šetnja, vježbanje ili bilo koji sport koji volimo, također izazivaju ugodu u našem organizmu i posljedično nećemo imati potrebu neumjereno jesti.
 
Ako smo konzumirali previše alkohola, dobre su stare „bakine preporuke“ - sirutka, limunov sok i čaj od đumbira. I najvažnije - velike količine tekućine. Vode, naravno. Gazirana pića i ledeni čajevi iznimno su bogati šećerima i najbolje ih je što više izbjegavati. Ako smo pretjerali s hranom i pićem za ručkom, možemo se odlučiti da nam večera bude laganija ili da pojedemo kolač manje. Ali najvažnije od svega je prisjetiti se da su nadolazeći blagdani zapravo blagdani koji slave skromnost i umjerenost, a ne pretjerivanje. Sva naša nastojanja da se prejedemo stvar su krivo interpretiranih običaja, medijskih uvjeravanja, naučenog ponašanja, a ponekad i stvaranja „prilike“ i „izgovora“ da si si damo oduška u jelu i piću.
 
Istinsko slavljenje Božića svoju srž ima u dijeljenju, posvećivanju onima koje volimo, onima koji su nam dragi ili bi nam to mogli postati, zajedništvu i ljubavi. Dakle, unutarnjem doživljaju, a ne vanjskom. Možemo se uz to počastiti i ukusnim jelom, ali s mjerom. U ova vremena koja ne nude veliku duhovnu ni materijalnu raskoš - mi smo ti koji se možemo opredijeliti za ono što Božić jest. A uostalom, ako imamo obrok više, bilo bi lijepo, ljudski, možda čak i pristojno- podijeliti ga ili pokloniti onima koji nemaju. To je pravi duh ovih blagdana.
 
Autorica članka: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja