Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 01. prosinca 2014.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a je podizanje svijesti o epidemiji, unaprjeđenju prevencije, unaprjeđenju skrbi i iskazivanju međunarodne podrške oboljelima od ove bolesti. U razdoblju od 2011. do 2015. godine problematika HIV/AIDS-a usmjerena je na poboljšanje i jačanje javnozdravstvenih programa i intervencija te prevenciju i destigmatizaciju HIV/AIDS-a u globalnom odgovoru na ovu epidemiju. Hrvatska je zemlja s malim brojem oboljelih. Prema službenim statistikama, u 2011. godini registrirano je 943 osoba zaraženih HIV-om s godišnjim povećanjem novooboljelih od 7 do 10% (od kojih je kod značajnog dijela infekcija otkrivena nakon već izraženih simptoma, što znači da su zaraženi već duže vrijeme). Veliki problem je nepostojanje kulture testiranja jer se na HIV testira svega oko 2% spolno aktivne populacije te se posljedično nameće pitanje – koliki je stvarni broj zaraženih, odnosno koliki je broj zaraženih koji toga nisu ni svjesni.
 

Brojke u svijetu 

Do kraja 2013. godine evidentirano je 35 milijuna ljudi koji žive s HIV infekcijom, a u srednje razvijenim i razvijenim zemljama 11,7 milijuna ljudi imalo je pristup antiretrovirusnoj terapiji (terapija koja djeluje na uzročnika). Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, više od 28 milijuna ljudi ima pravo na antiretrovirusne terapije i ista bi im trebala biti dostupna.
 

Kako su usmjereni napori Svjetske zdravstvene organizacije?

Svjetska zdravstvena organizacija na globalnoj razini ulaže napore kako bi se utvrdili nedostaci u provođenju mjera prevencije i terapije. Poseban naglasak stavlja se na preventivne mjere, ali i mjere usmjerene prema tzv. oportunističkim infekcijama koje su dio kliničke slike. Velike napore potrebno je uložiti i u trajne mjere prevencije i primjerenu terapiju za veliki dio HIV pozitivne populacije kojoj to, trenutno, nije dostupno.
 

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

Hrvatska se svrstava u zemlje niskog rizika od HIV infekcije. Ovakva situacija vjerojatno se može pripisati kvalitetnoj javnozdravstvenoj kampanji i dostupnosti besplatnog liječenja, savjetovanja i anonimnog testiranja. Od 1985. do listopada 2012. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 1.002 osoba s HIV-om, od čega je 365 razvilo AIDS, a 186 ih je preminulo. Navedeni podaci pokazuju kako u Hrvatskoj trenutno živi oko 800 osoba s HIV-om, a najučestaliji je kod muškaraca u dobi od 25 do 44 godine. Mogućnost zaraze u Hrvatskoj je četiri puta manja nego u drugim europskim zemljama. Ova pozitivna epidemiološka činjenica pripisuje se kvalitetnom sustavu liječenja, programima podjele igala i štrcaljki (koji se provode još od 1996. godine), pokretanju centara za anonimno, besplatno, dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, kao i radu centra psihosocijalne podrške osobama koje žive s HIV-om. Osim dobrih sustavnih mjera preventivne zaštite unutar zdravstvenog sustava, nevladine udruge i institucije koje nisu u zdravstvenom sustavu, kroz svoj rad također su pridonijele povoljnoj epidemiološkoj situaciji. Ipak, potrebno je kritički razmisliti koliki je stvaran broj zaraženih s obzirom na relativno mali broj osoba koje se testiraju u ranijoj fazi (većina infekcija otkrije se u već uznapredovaloj fazi).
 

Zašto je važno testirati se na vrijeme?

Kod velikog broja osoba, HIV se dijagnosticira u kasnom stadiju kada su mogućnosti liječenja znatno smanjene. Procjenjuje se da se to događa u 40 do 70 % slučajeva. Trenutno najveći broj zaraženih ni ne zna da su zaraženi. Prosječno razdoblje u kojem osoba koja je zaražena ne zna da je zaražena (podaci za Hrvatsku), traje od pet do sedam godina. Današnje kombinacije lijekova (antiretrovirusni lijekovi) omogućavaju oboljelim osobama duži životni vijek, odnosno život bolesnika s kroničnom bolesti. Novi antiretrovirusni lijekovi kontinuirano se otkrivaju i unaprjeđuju mogućnosti liječenja i kvalitetu života. Osim bolje mogućnosti liječenja, rano otkrivanje HIV infekcije važno je i radi sprječavanja širenja infekcije na druge osobe.
 

Borba protiv diskriminacije

Borba protiv diskriminacije oboljelih ujedno je i borba protiv širenja infekcije. Uz HIV infekciju (i oboljenje) moguće je živjeti, raditi i planirati budućnost. Percepcija oboljelih u javnosti danas je pozitivnija nego kada su se registrirale prve HIV pozitivne osobe. Ipak, još uvijek postoje brojne predrasude i strah koji je uglavnom uzrokovan neznanjem. Načini diskriminacije su brojni: od gubitka posla, isključivanja iz društva do teže dostupnosti zdravstvenih usluga. Zbog straha od diskriminacije mnogi potencijalni nositelji HIV infekcije ne žele se testirati, što pridonosi širenju infekcije.
 
HIV bolesnik - bolesnik je kao i svaki drugi. Mora imati jednaka prava i ne smije biti diskriminiran u nijednom životnom području. Predrasude se najučinkovitije uklanjaju širenjem znanja na opću populaciju i specifičnom edukacijom ciljnih skupina (mladi, osobe rizičnog ponašanja). Educiranjem se pružaju stručne informacije o načinima prenošenja infekcije i obilježjima bolesti te promovira odgovorno spolno i zdravstveno ponašanje.
 
HIV se prenosi:
  • nezaštićenim spolnim odnosom;
  • putem krvi, sjemene tekućine, vaginalne tekućine;
  • majčinim mlijekom (dojenjem).
 
U Hrvatskoj je najdominantniji put prijenosa HIV-a spolni put, odnosno prijenos nezaštićenim spolnim odnosom. Najugroženiji dio stanovništva su spolno najaktivniji: mladi od 15 do 30 godina života.
 
HIV se NE prenosi: 
  • rukovanjem;
  • poljupcem;
  • zagrljajem;
  • dijeljenjem obroka, čaše ili šalice;
  • boravkom u istom prostoru;
  • kupanjem u bazenu;
  • upotrebom istog toaleta;
  • igranjem.
Socijalnim kontaktom ne može se prenijeti HIV!
 

Koje su mogućnosti testiranja?

Brzo testiranje iz uzorka sline (rezultat mora biti potvrđen potvrdnim testom krvi) i testiranje iz uzorka krvi.
Testiranje na HIV uvijek je anonimno i dobrovoljno!
Prije testiranja i nakon dobivenih rezultata uvijek se provodi i savjetovanje!
 

Što je izuzetno važno naglasiti kada je riječ o infekciji HIV-om?

Razdoblje od infekcije virusom do pojave prvih simptoma može trajati i do deset godina bolesti – izuzetno dug period u kojem se infekcija može prenositi sa zaražene na druge osobe. Od ulaska virusa u tijelo do pojave antitijela koja se detektiraju u slini i krvi kao dijagnostičkim kriterijima - može proći i do tri mjeseca pa negativan test može biti „lažno negativan“ i potrebno ga je ponoviti nakon tri mjeseca.
 

Što je spolno odgovorno ponašanje?

Spolno odgovorno ponašanje podrazumijeva:
  • pri spolnom odnosu koristiti zaštitu – kondom;
  • uvijek biti svjesni da ne možemo znati sve o spolnom ponašanju partnera - posebno ako ga ne poznajemo dovoljno dobro;
  • ne mijenjati često spolne partnere;
  • testirati se na AIDS i ostale spolno prenosive bolesti ako postoji bilo kakva sumnja na mogućnost infekcije
  • educirati se o spolno prenosivim bolestima.
Primjena znanja u svakodnevici – najbolja je moguća prevencija! 
 

Koja je razlika između HIV-a i AIDS-a?

HIV je bolest tj. kronični progresivni proces koji započinje ulaskom virusa u krvotok i uzrokuje postupno oštećenje imunološkog sustava. Osoba zaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema simptome. Osobe zaražene HIV-om mogu, ne znajući da su zaražene, mogu širiti infekciju. AIDS je uzrokovan HIV-om i javlja se u uznapredovaloj i završnoj fazi HIV infekcije. Do AIDS-a dolazi uslijed pada imuniteta, kada se razvijaju oportunističke bolesti od kojih oboljela osoba i umire.
 

Tko bi se trebao testirati na HIV?

Testiranje na HIV preporuča se osobama koje su bile u riziku od izloženosti HIV-om (nezaštićeni spolni odnos, česta razmjena partnera), intravenskim korisnicima droga, osobama koje se liječe ili su imale neku od spolno prenosivih bolesti (HPV, klamidija, ureoplazma, sifilis, gonoreja, herpes, hepatitis C…) i osobama koje su se testirale, ali su nastavile s rizičnim ponašanjima.
 

Što je CheckPoint Zagreb?

CheckPoint Zagreb je koncept otvorenog centra za zdravlje i edukaciju mladih, posebno osoba pod povećanim rizikom od zaraze HIV-om, hepatitisom i ostalim spolno prenosivim bolestima. Rad Centra usmjeren je na pristup jednostavan pristup zajednici. Građanima nudi „drop-in“ metodu dobrovoljnog, besplatnog, anonimnog, pouzdanog i brzog testiranja na HIV iz uzorka sline (s rezultatom testiranja za 20 minuta) uz edukaciju, informiranje i savjetovanje (www.huhiv.hr/checkpoint).
 
Autorica članka: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja