Svjetski dan borbe protiv raka jajnika, 8. svibnja 2016.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika obilježava se 8. svibnja što nas prigodno podsjeća na važnost edukacije žena na ovu vrstu bolesti. Rak jajnika smatra se najsmrtonosnijim među četiri genitalna karcinoma u žena. Simptomi često ostaju neprepoznati i zamjenjuju se s neopasnim probavnim smetnjama te ne postoji dovoljno specifičan test kojim bi se bolest otkrila u ranoj fazi. Stoga se ženama preporučuju redoviti ginekološki pregledi koji uključuju pregled transvaginalnim ultrazvukom (UZV) jednom godišnje.

Anatomski djevojke i žene imaju po dva jajnika smještena u maloj zdjelici i velika oko 3 x 1,5 cm. Jajnici su u uskom doticaju s jajovodima na koje se nastavlja maternica. U reproduktivnoj dobi, tijekom svakog menstrualnog ciklusa u jajniku sazrije po jedno jajašce spremno za oplodnju. Osim što stvara spolne stanice, jajnik ima i endokrinu ulogu - izlučuje hormone estrogen i progesteron.

Najčešći oblik zloćudnog tumora jajnika (90%) je epitelni karcinom koji se razvija iz površinskih epitelnih stanica i to najčešće u starijoj dobi. Preostalih 10% su karcinomi germinativnih stanica i stromalni tumori koji se češće razvijaju u mlađih žena. Kod većine žena rak jajnika nastaje sporadično iako u 10% slučajeva postoji nasljedna sklonost (kod tih žena u obitelji obično postoji i povećana učestalost raka dojke). Faktori rizika su rana prva menstruacija, kasni početak menopauze, neplodnost, endometrioza i starija životna dob. Hormonska kontracepcija, trudnoća i dojenje te podvezivanje jajovoda smanjuju rizik od nastanka raka jajnika. 

Godišnje u Hrvatskoj bilježi se oko 450 slučajeva raka jajnika (2013. godine 446 novooboljelih žena, prema podacima Registra za rak). Pojavnost raste s dobi i najviša je u dobi od 65 do 69 godina. Rak jajnika zauzima peto mjesto po učestalosti - iza raka dojke, debelog crijeva i rektuma, pluća i tijela maternice. Od karcinoma jajnika, jajovoda i adneksa 2013. godine umrlo su 333 žene (Registar za rak, HZJZ). Omjer  mortaliteta i incidencije kod ove vrste karcinoma iznosi 0,73 što govori da od 100 oboljelih 73 žene umiru. Razlog tome je nepostojanje učinkovitih metoda ranog otkrivanja raka jajnika. Povećana incidencija raka jajnika tumači se povećanjem udjela starijih žena u populaciji i boljim dijagnostičkim metodama koje omogućavaju otkrivanje većeg broja asimptomatskih tumora. Od početka ovog stoljeća rak jajnika u blagom je padu što se povezuju i s upotrebom oralnih kontraceptiva. 

Nažalost simptomi raka jajnika se najčešće javljaju tek u uznapredovanom stadiju kao posljedica prisutnosti velike tumorske mase ili tekućine u trbušnoj šupljini. Najčešći simptomi su vrlo nespecifični: grčeviti bolovi u trbuhu koji traju dulje od dva tjedna, osjećaj napuhivanja, pritisak u zdjelici, mučnina ili žgaravica. Mogu se javiti smetnje u pražnjenju crijeva (zatvor ili proljev) te povraćanje. Žene mogu osjetiti i urinarne simptome poput nevoljnog istjecanja mokraće. Ginekološke smetnje, primjerice nepravilno vaginalno krvarenje ili bol tijekom spolnog odnosa javljaju se u manje od četvrtine oboljelih. Od općih simptoma mogu se javiti umor, gubitak apetita te neobjašnjivo smanjenje ili povećanje tjelesne težine.

Rano otkrivanje najbolji je način za smanjenje smrtnosti. Rak jajnika se ne razvija iz prekanceroznih tvorbi koje bi se mogle na vrijeme uočiti kao kod raka vrata maternice, za što postoje učinkovite metode ranog otkrivanja kao što su Papa test , LBC – tekućinska citologija i Nacionalni preventivni skrining programi. Preporučuju se redoviti ginekološki pregledi koji uključuju pregled transvaginalnim ultrazvukom (UZV) jednom godišnje. Određivanje vrijednosti tumorskog markera CA-125 iz krvi nije dovoljno osjetljiv i specifičan test, ali pomaže kod praćenje rezultata liječenja i ranu detekciju povrata ili progresije bolesti. Definitivna dijagnoza postavlja se nakon kirurškog zahvata – eksploratorne laparotomije i pregleda tkiva jajnika, okolnih limfnih čvorova i ostalih trbušnih organa.

Pripremila: Maja Marić Bajs, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Centra za reproduktivno zdravlje