Svjetski dan nepušenja, 31. svibnja

Svake godine 31. svibnja obilježavamo Svjetski dan nepušenja, kojeg je potakla Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine. Pušenje duhana danas se smatra jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje.

To je teška ovisnost sa visokim adiktivnim potencijalom, što znači da se ovisnost razvije već za nekoliko tjedana ukoliko se svakodnevno koristi duhan. Kod adolescenata koji koriste duhan ovisnost se može razviti čak i prije svakodnevne konzumacije duhana. Procjenjuje se da danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad 15-te godine života. Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj za 2014. – 2015. godinu 25% stanovnika svakodnevno puši, dok povremeno puši 3,7% stanovnika.

Duhanski se dim sastoji od 7000 različitih kemijskih supstanci, s više od 70 kancerogenih. Pušenje svake godine u svijetu ubija približno šest milijuna ljudi, a među njima više od 600.000 nepušača umire od posljedica pasivnog pušenja od čega je 175.000 djece. Smatra se da u svijetu svakih 8 sekundi umire jedna osoba zbog bolesti prouzročenih pušenjem cigareta, u EU svake godine umre oko 700.000, dok u RH više od 9.000 ljudi. U etiologiji ovisnosti o duhanu važnu ulogu imaju tri čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje: sociokulturalna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca te dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu. Sindrom ovisnosti definira se kao skup fizioloških, bihevioralnih i kognitivnih fenomena u kojih uporaba neke psihoaktivne tvari ili skupine tvari za osobu dobiva veću važnost, nego drugi obrasci ponašanja koji su prije imali veću vrijednost.

Razlikujemo fizičku ovisnost koja se očituje sindromom ustezanja (apstinencijskim sindromom) kod kojeg se nakon prestanka uzimanja tvari zbivaju neugodne tjelesne promjene te psihička ovisnost koja obuhvaća osjećaj zadovoljstva i želju za ponavljanjem učinka tvari ili izbjegavanjem nezadovoljstva izazvanim njenim neuzimanjem. Simptomi sustezanja od duhana nastaju velikim dijelom zbog smanjenja koncentracije nikotina u centrima ugode u mozgu. Javljaju se nakon svakodnevnog uzimanja duhana barem nekoliko tjedana, te naglim prekidom uzimanja duhana ili smanjenjem količine duhana koje je unutar 24 sata praćeno nekim od sljedećih znakova - razdražljivost, frustracija, anksioznost, teškoće koncentracije, povećani apetit, nemir, depresivno raspoloženje i nesanica. Dugotrajni simptomi više od mjesec dana su rijetki. 

Velika većina duhanskih ovisnika navodi žudnju ukoliko ne puši nekoliko sati. Ta žudnja za duhanom traje 1-2 minute i prolazi samostalno, a olakšavamo je uz psihološke strategije nošenja sa žudnjom. Što više protječe vrijeme apstinencije, to se ona sve rjeđe javlja.

U borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života važno je istaknuti ulogu i program Škole nepušenja, koja se provodi u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja u okviru kojega se nastoji pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci koju pojedinac prima tijekom odvikavanja od pušenja.

Škola nepušenja provodi se kontinuirano tijekom cijele godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu, Mirogojska 16, kontakt telefon: 3830066.

Pripremio: Boris Gracin, dr. med., specijalist psihijatar, uži specijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti