Učenje i pamćenje – 18. Tjedan mozga, od 11. do 17. ožujka

Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 2019. godine, organiziraju osamnaesti Tjedan mozga (Brain Awareness Week). Ove godine vodeća tema obilježavanja Tjedna mozga glasi „Učenje i pamćenje“ s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga.

Učenje i pamćenje

Djetinjstvo i doba adolescencije razdoblja su najveće „plastičnosti“ mozga, vrijeme kada se odvija najveći dio mentalnog razvoja i definiraju individualne sposobnosti. Tijekom tog razdoblja stvara se velik broj neuronskih veza, stoga je važno stimulirati mozak upravo u ovoj razvojnoj dobi, kako bi se osigurao razvoj sposobnosti koje će biti ključne u odrasloj dobi. Također, potrebno je što ranije otkriti koji stil učenja najviše odgovara osobnosti djeteta kako bi učilo brže i lakše te postiglo najbolje rezultate, bez potiskivanja kreativnosti, mašte i radosti učenja. U dječjem životu igra predstavlja izuzetno važnu aktivnost i osnova je daljnjeg učenja. Stvarajući uvjete koji uključuju kreativnost, zadovoljstvo i kretanje stvaramo mogućnosti za uspješno i zabavno učenje. Za djecu i adolescente iznimno su važni kretanje i tjelesna aktivnost. Pozitivno utječu na fizičko zdravlje, ali i na formiranje i modeliranje osobina ličnosti. Istraživanja pokazuju izraženu pozitivnu povezanost mentalnog zdravlja i bavljenja tjelesnom aktivnošću. U istraživanjima o povezanosti rada mozga i tjelesne aktivnosti dogodio se pravi zaokret uvođenjem moždanog neurotrofnogi čimbenika - BDNF (Brain-derived Neurotrophic Factor) koji je povezan sa stvaranjem novih neurona, jačinom signala između njih i nemogućnošću stvaranja oštećenja na postojećim stanicama mozga. Mozak proizvodi BDN čimbenik čija se količina povećava u hipokampusu, koji je ključni medijator dugoročnog utjecaja vježbanja na mozak te se koristi kao mjera povezanosti tjelesne aktivnosti i rada mozga. Tjelesno vježbanje ima važnu razvojnu ulogu, psihološku, socijalnu i kognitivnu. Omogućuje učenje reguliranja emocija, djeca su mirnija i koncentriranija, uspješno svladavaju interpersonalne vještine i grade pozitivne odnose s vršnjacima. Pozitivno utječe na psihološku dobrobit djece i mladih jer podižući samopoštovanje pomaže u stvaranju pozitivne slike o sebi te smanjuje psihosocijalnu anksioznost, stres i razvoj depresije. Također, poboljšava dobro raspoloženje, unaprjeđuje kognitivne funkcije te pozitivno utječe na sposobnost učenja i na mentalne sposobnosti. 

Osobni stil učenja - utjecaj profila dominacije na uspješno učenje

Svatko od nas ima svoj osobni stil učenja – vizualni, auditivni i kinestetički. Logički je baziran na sagledavanju šire slike i povezivanju. Učenje, mišljenje, kreativnost i inteligencija su procesi koji uključuju cijelo tijelo. Osjećaji, pokreti, osjeti i integrativne funkcije ugrađene su u tijelo i zato kažemo da učimo cijelim tijelom. Za učenje su bitni motorički rast i razvoj, kao i senzorička integracija jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje. Mozak ne može učiti sam, učenje i mišljenje se ne događaju samo „u glavi“. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu dostavljaju informacije iz okoline. 

Naš temeljni profil dominacije utječe na naše ponašanje tijekom života, osobito kada učimo nešto novo ili kada smo izloženi stresnoj situaciji. Postoje 32 profila dominacije. Određujemo dominantnost jednog oka, uha, jedne ruke, noge i moždane hemisfere. Moguć je niz kombinacija dominantnosti. Naša lateralna dominantnost je urođena i direktno utječe na način kako naše tijelo i um počinju obrađivati informacije. Upravo zbog toga su temeljni (urođeni) uzorci dominantnosti važni za razumijevanje djece školske dobi, ali istovremeno objašnjavaju ponašanje odraslih u stresnim situacijama.

Kretanje otvara vrata učenju – pametni pokreti!

Usklađivanjem dijelova tijela i uma unaprjeđuju se pamćenje, čitanje, izražavanje, pisanje, matematičke i jezične vještine, motoričke sposobnosti, koordinacija. Istovremeno se postiže bolja emocionalna ravnoteža, smanjuju se stres, napetost i hiperaktivnost. Kroz kretanje i igru primjenjuju se pametni pokreti poput Brain Gyma® (gimnastike za mozak), pjevanja, plesanja, sviranja i drugih aktivnosti koje pospješuju učenje, kreativnost, zdravlje, kao i uspješno prevladavanje stresa. Programi koji uključuju pametne pokrete su primjenjivi i kod poslovnih ljudi koji se moraju nositi sa stresom, kod starijih osoba da zadrže jasnoću mišljenja, pamćenje i vitalnost, za roditelje, učitelje, odgojitelje kako bi bili što uspješniji u svom radu i životu, ali i za djecu i odrasle koji imaju određene „teškoće u učenju, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ili emocionalne poteškoće“.

Saznajte više o vježbama i Brain Gym® programu... 

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo