Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada - Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu, 19. do 23. listopada 2015.

Europski tjedan sigurnosti i zdravlja na radu ove godine obilježava se od 19. do 25. listopada s vodećom temom „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“, kao dio kampanje „Zdravo radno mjesto“ Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Stres na radu identificiran je kao jedan od glavnih uzroka bolovanja i bolesti povezanih s radom. Stres je drugi najčešći prijavljeni zdravstveni problem vezan uz rad u Europi te se smatra da je, uz psihosocijalne rizike, odgovoran za više od polovice (50 do 60%) izgubljenih radnih dana. Troškovi koje poremećaji mentalnog zdravlja mogu prouzročiti u poslovanju i koji se procjenjuju na otprilike 240 milijardi eura godišnje predstavljaju problem koji nikako ne smijemo zanemariti. Posljednje paneuropsko istraživanje javnog mišljenja, koje je provela EU-OSHA pokazuje da 51% radnika smatra da je stres povezan s radom uobičajen na njihovom radnom mjestu, a četiri od deset radnika misli da se u njihovim tvrtkama stresom ne upravlja dobro. Najčešći navedeni uzroci stresa povezanog s poslom bili su reorganizacija posla ili poslovna nesigurnost (72% ispitanika), prekovremeni rad ili prekomjerno radno opterećenje (66%) te nasilje ili uznemiravanje na radnom mjestu (59%). Ipak, poslodavci i radnici zajedno mogu uspješno riješavati i spriječiti stres povezan s radom, kao i psihosocijalne rizike. Upravo stoga je vodeća tema Europske kampanje za zdrava mjesta rada, koja se provodi tijekom 2014. i 2015. godine, „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“.

Europska kampanja. „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“

Ciljevi kampanje usmjereni su na podizanje svijesti:

  • o rastućem problemu vezanom uz stres i psihosocijalne rizike,

  • o pozitivnim učincima smanjenja stresa i psihosocijalnih rizika, uključujući slučajeve iz prakse,

  • u tvrtkama uz primjenu praktičnih znanja vezanih uz prepoznavanje i sprječavanje stresa i psihosocijalnih rizika na mjestu rada,

  • o poticanju korištenja i razvoja jednostavnih praktičnih alata za smanjenje stresa i psihosocijalnih rizika na radu, prikladnih za mikro i mala poduzeća.

Psihosocijalne rizike ne smijemo miješati sa zdravim, stimulirajućim, ali poticajnim radnim okruženjem u kojem su radnici visoko motivirani i poticani da rade najbolje što mogu. Psihosocijalni rizici proizlaze iz loše organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta na radnom mjestu. U konačnici mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda, kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Psihosocijalni rizici odnose se na stres vezan uz rad, nasilje na radnom mjestu (fizičko i verbalno zlostavljanje i prijetnja nasiljem), maltretiranje na mjestu rada, nasilničko ponašanje i uznemiravanje na mjestu rada (uključujući i seksualno uznemiravanje). Ovogodišnji Europski tjedan posebno ističe dva problema: seksualno uznemiravanje i nasilje treće strane. Istraživanjem ESENER-2 utvrđeno je da rad s teškim kupcima, pacijentima i učenicima predstavlja najčešći čimbenik rizika u europskim poduzećima (57,4%). Ostali rezultati istraživanja ESENER-2 pokazuju da 76% poduzeća u 28 država članica EU-a redovno provodi procjene rizika, a 90% tih poduzeća procjene rizika smatra korisnim načinom upravljanja sigurnošću i zdravljem. Istraživanje je pokazalo da je visoka razina sudjelovanja zaposlenika (formalna ili neformalna) snažan pokazatelj dobre kvalitete rada, uključujući općenito kvalitetu upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu, a osobito upravljanje psihosocijalnim rizicima. Smanjenje psihosocijalnih rizika i pružanje zaštite radnicima od tih rizika ključno je u omogućavanju dužeg radnog vijeka i sprječavanju ranog izlaska s tržišta rada.

Europska unija upozorava na deset važnih područja djelovanja za promicanje duševnog zdravlja i prevenciju duševnih poremećaja, među kojima je i pomicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Cilj programa unapređenja mentalnog zdravlja na radnom mjestu je održavanje dobroga duševnog zdravlja radi porasta produktivnosti i postizanja ciljeva ekonomskog rasta i globalne konkurentnosti. Većina troškova vezanih uz mentalno zdravlje odnosi se na troškove izvan zdravstvenog sustava, ponajprije zbog dugotrajnog izostajanja s posla, boravljenja na poslu bez ispunjavanja radnih zadataka, nesposobnosti za rad i ranog umirovljenja. Dodatne su izazove donijele i posljedice nedavnog rata i tranzicijskog razdoblja, uključujući porast socijalne nesigurnosti, nezaposlenost te porast poremećaja vezanih uz stres. U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine, u sklopu mjera zdravstvene zaštite, navedene su i mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika). Mjerama za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu nastoji se: pomoći poslodavcima u provođenju preventivnih aktivnosti, poticati uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, poticati aktivnosti kojima se sprečava negativno ponašanje na poslu, poboljšati rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i rane intervencije na radnom mjestu te podržavati zapošljavanje i zadržavanje posla osoba sa psihičkim smetnjama.

Uobičajeni model upravljanja psihosocijalnim rizicima za procjenu rizika i sudionički pristup je način utvrđivanja rizika i rješavanja problema:

  1. Utvrdite opasnosti i osobe kojima potencijalno prijeti rizik. Menadžeri i radnici moraju biti svjesni psihosocijalnih rizika i ranih znakova upozorenja o stresu povezanim s poslom.

  2. Ocijenite rizike i utvrdite prioritete. Odlučite koji su rizici najvažniji i prvo se usmjerite na njih.

  3. Planirajte preventivnu akciju. Potrebno je imati plan radi suzbijanja pojave rizika. Ako se rizici ne mogu izbjeći, razmislite kako ih se može umanjiti.

  4. Provedite plan. Trebali biste odrediti mjere koje valja poduzeti, potrebne resurse, uključene osobe i vremenski okvir.

  5. Neprekidno nadzirite i pratite plan. Budite spremni na izmjenu plana u skladu s rezultatima nadzora. Imajte na umu da ljudi mogu različito reagirati na isti skup okolnosti. Vaša procjena psihosocijalnog rizika treba uzeti u obzir sposobnosti i potrebe radnika (na primjer one koje su povezane sa spolom, dobi ili iskustvom).

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) je organizacija EU odgovorna za prikupljanje, analizu i distribuciju relevantnih informacija koje mogu služiti potrebama osoba koje se bave sigurnošću i zdravljem na radu. Cilj aktivnosti Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu i njezine Mreže središnjih interesa (Focal Points network) je i lako pristupanje kvalitetnim informacijama, kako za poslodavce, tako i za djelatnike. Naglasak je na tome kako radna mjesta učiniti sigurnijima, zdravijima i produktivnijima. Mnoge male tvrtke u Europskoj uniji već su otkrile kako sigurnost i zdravlje na radu u središtu radnog procesa, ne samo da pomaže u sprječavanju visokih troškova vezano uz ozljede i gubitke u proizvodnji, nego omogućuje poslodavcima i djelatnicima postizanje boljih rezultata – za sebe, za tvrtku, za korisnike. Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko dva milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu te vrlo velik broj slučajeva profesionalne bolesti. Ciljevi međunarodnog projekta namijenjenog jačanju poznavanja problematike sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u zemljama srednje i istočne Europe su:

  • podizanje svijesti o važnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu predstavljanjem tih pitanja kao integralnog dijela upravljanja kvalitetom i osnovnih karakteristika gospodarske konkurentnosti;

  • daljnje poboljšavanje informiranja o provedbi propisa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u srednjoj i istočnoj Europi kroz anketu o iskustvima, ponašanju, stavovima i očekivanjima poslodavaca i radnika;

  • promicanje razvijanja i provedbe nacionalnih strategija zaštite zdravlja i sigurnosti na radu među organizacijama – socijalnim partnerima u zemljama srednje i istočne Europe, tvrtkama, predstavnicima radnika, vladama i drugim dionicima;

  • razvijanje preporuka o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu kojima će se jačati socijalni dijalog i pokretati aktivnosti;

  • poticanje promjene u ponašanju radnika i prezentacija prednosti poboljšanja provedbe propisa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca;

  • jačanje provedbe propisa iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te poticanje razmjene informacija i najboljih praksi među poslodavcima u zemljama srednje i istočne Europe.

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo