Vi možete kontrolirati svoju astmu - Svjetski dan astme, 3. svibnja 2016.

Svake godine prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA), a s ciljem podizanja svijesti o astmi i poboljšanja zdravstvene zaštite oboljelih od astme širom svijeta. Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana astme je „Vi možete kontrolirati svoju astmu”. Napretkom liječenja, zbog individualnog pristupa u terapiji, rezultati kod bolesnika ukazuju na smanjenje ograničenja u svakodnevnom životu. Prvi Svjetski dan astme, 1998. godine proslavljen je u više od 35 zemalja, a danas je postao jedan od najvažnijih dana kojim se podiže svijest i obrazovanje o ovoj bolesti, koja je nekada imala smrtonosne posljedice, ali unatoč razvoju novih lijekova i smjernica u liječenju, kod velikog je broja bolesnika slabo kontrolirana i mnogi nepotrebno pate od njezinih simptoma. 

Što je astma? 

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički. Najčešći simptomi astme su:

  • napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje);

  • osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja;

  • pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća;

  • noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja. 

Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova. U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom). 

Zašto nastaje astma? 

U podlozi astme je kronična upalna reakcija, najčešće alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremećaj u funkcioniranju mišića dišnih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost zapravo znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Ovako burno reagiranje u zdravih se ljudi ne događa. Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putevima te tako dodatno blokira protok zraka. Svi ovi poremećaji kod bolesnika izazivaju već navedene simptome nedostatka zraka, gušenja, pištanja pri disanju, kašlja itd. Pri protoku zraka kroz tako sužene dišne puteve prilikom izdisaja nastaju zvučni fenomeni „sviranja“ ili „fućkanja“ koji su karakteristični za napad astme. Važno je znati da je određena razina upale prisutna i između napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme). 

Koji oblici astme postoje? 

Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičku, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičku, endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razne fizikalni ili kemijski čimbenici. Sezonske alergije nastaju periodički, sezonskim otpuštanjem peludi s raznih biljaka. U anglosaksonskoj literaturi se, mada djelomice pogrešno, nalazi i naziv "Hay fever" ili žetelačka groznica, kojeg je 1828. godine uveo britanski liječnik John Bostock, primijetivši da mu se simptomi pogoršavaju za vrijeme sezone košenja. Ako se vaše smetnje pojavljuju u određeno godišnje doba znači da ste vjerojatno alergični na pelud trava, drveća ili sjemenje koje se po okolini raznosi vjetrom. Možete biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog peludi stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuće liječenje. Ako vaše smetnje traju cijelu godinu ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to na primjer kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihovu slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica. Moguće je paralelno razviti preosjetljivost i na pelud biljaka i na spore gljivica. U posebnu skupinu izdvaja se astmu izazvanu lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i slično. 

Kako se astma klasificira prema težini? 

Danas se astma ovisno o učestalosti simptoma i njihovoj težini, dijeli na tri stupnja. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global INitiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije. Po GINA smjernicama astma se prema dostignutoj razini kontrole bolesti dijeli na: 

  1. kontroliranu astmu simptomi i potreba za dodatnim bronhodilatatorom do najviše dva puta tjedno;

  2. djelomično kontroliranu astmu,

  3. nekontroliranu astmu. 

Prema težini simptoma, prema GINA smjernicama, astma se dijeli na blagu, umjerenu, tešku i prijeteći zastoj disanja. 

Što je alergija? 

„Alergija“ je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Reakcija tijela na takvu tvar izaziva simptome poput kihanja, svrbeži, suzenja očiju te curenja ili začepljenosti nosa. U medicini se ovakvi simptomi nazivaju alergijski rinitis (ili „rhinitis allergica“, od grčke riječi „rhino“, nos), rinokonjuktivitis, polenoza. Kod nekih ljudi prisutne su još teže smetnje, kao što je teško disanje, gušenje i tzv. „sviranje“ u prsima, što se naziva alergijskom astmom (ili „Asthma bronchale“). Česta pojava je povezanost alergije i astme. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis često prethodi astmi pa se smatra izravnim rizikom razvoja astme. Istovremeno liječenje alergijskoga rinitisa je neophodno za učinkovito liječenje astme.

Događanja 

Dječja bolnica Srebrnjak i ove se godine aktivno pridružuje u obilježavanju Svjetskog dana astme organizirajući 3. svibnja radionice za djecu i roditelje (http://www.bolnica-srebrnjak.hr).

Dnevna peludna i biometeorološka prognoza - Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” – Laboratorij za aerobiologiju

Osnovna djelatnost Laboratorija za aerobiologiju Odjela za životni i radni okoliš Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju obuhvaća analize alergene peludi u zraku u svrhu pravovremenog informiranja građanstva putem medija (Internet, TV, dnevne tiskovine, radio), izradu peludnog kalendara, edukaciju građanstva, djece predškolske i školske dobi o tipovima alergene peludi sa posebnim naglaskom na alergenu biljku ambroziju u sklopu programa i akcija. Laboratorij koordinira izradom „Peludne prognoze za Hrvatsku” i „Biometeorološke prognoze” u suradnji sa suradnim ustanovama (pravovremeno obavješćivanje o atmosferskim prilikama i njihovim promjenama te utjecaju određenih vrsta i koncentracija peludi u zraku na zdravstveno stanje stanovništva). Više informacija potražite na: http://www.stampar.hr/hr/peludna-prognoza-za-hrvatsku

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo