Europski dan borbe protiv depresije, 1. listopada 2017.

Prvog listopada se, prema Kalendaru zdravlja, obilježava Europski dan borbe protiv depresije uz ovogodišnji slogan "Depresija: razgovarajmo o njoj!". Svrha ove inicijative u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije jest podizanje svijesti o ovom poremećaju diljem Europe. 

Depresija je čest i raširen poremećaj raspoloženja koji utječe na misli, osjećaje i svakodnevno funkcioniranje. Može interferirati sa sposobnošću osobe da radi, uči, jede, spava i uživa u životu. Neki od najčešćih simptoma depresije uključuju manjak energije, nesposobnost uživanja u stvarima, manjak koncentracije, osjećaj beznađa, nesanicu, gubitak apetita, smanjenu seksualnu želju, nisku razinu samopouzdanja te samoozljeđivanje. 

Depresija se može javiti u svim životnim razdobljima, a postoje i određena životna razdoblja u kojima smo osjetljiviji na njenu pojavu. U ta razdoblja spadaju kasna adolescencija, srednja dob te nekoliko godina nakon odlaska u mirovinu. Mladi ljudi koji se osamostaljuju također su izloženi većem riziku od depresije zbog radnih i obrazovnih pritisaka okoline. Stres, traumatski životni događaji poput gubitka posla ili razvoda, problemi koji proizlaze iz konzumacije alkohola ili droge, razne fizičke bolesti, siromaštvo i nezaposlenost mogu povećati rizik od razvoja depresivnog poremećaja. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Depresija pogađa više od 300 milijuna ljudi u svijetu. Prema najnovijim europskim statistikama, 7% odrasle populacije trenutno boluje od depresije, od čega je ona nešto češća kod žena (7.9%) nego kod muškaraca (5.5%). U Hrvatskoj je situacija slična onoj europskoj – prema podacima iz 2015. godine 5.1% muškaraca i 6.2% žena izvještava o prisustvu depresivnih simptoma u posljednjih godinu dana. 

Oboljeli od mentalnih bolesti često su izloženi stigmatizaciji i diskriminaciji okoline što dovodi do kasnijeg prepoznavanja poremećaja i odgođenog traženja pomoći te, posljedično, produljenog liječenja. Ako ste prepoznali gore opisane simptome kod sebe ili bliske osobe, ne oklijevajte potražiti pomoć i podršku. 

Pripremila: Petra Draginić, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti