Uoči Svjetskog dana moždanog udara (29. listopada) u subotu, 17. rujna na Trgu Petra Preradovića u vremenu od 10.00 do 13.00 sati bit će održana javnozdravstvena akcija pod nazivom „Prepoznaj moždani udar“. Cilj obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara je upozoriti javnost o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, pravovremenog liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar. Javnozdravstvenu akciju organizira Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb, Klinikom za neurologiju, Nastavnim zavodom za hitnu medicinu grada Zagreba, Zagrebačkom zakladom za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti te Spes – društvom za pomoć neurološkim bolesnicima.
Cilj akcije pod pokroviteljstvom gradonačelnika grada Zagreba je upoznati širu javnost sa sve većim rizikom od moždanog udara, te podići razinu svjesnosti o prepoznavanju i mogućnostima zbrinjavanja moždanog udara. Također, velika važnost ovoga Projekta jest edukacija zdravstvenih djelatnika koji na bilo koji način sudjeluju u zbrinjavanju osoba sa znakovima akutnog moždanog udara, te edukacija opće populacije. Konferencija za medije bit će održana u petak, 16. rujna 2016. s početkom u 12.00 sati u Gradskoj upravi Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
Razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno su povezani s incidencijom moždanog udara koje se nazivaju čimbenici (faktori) rizika za nastanak moždanog udara. Razlikuju se čimbenici rizika na koje se može djelovati i oni na koje se ne može djelovati.
dob, spol, rasa, nasljeđe, moždani udar u obiteljskoj anamnezi, kao i podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama.
pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nepravilna prehrana, stres i upotreba oralnih kontraceptiva.
Plakat “Prepoznaj moždani udar” (pdf)
Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života - Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo