Svake godine treće nedjelje u studenom, koja 2025. godine pada na 16. studenog, obilježavamo Svjetski dan sjećanja na žrtve u prometu. Ovaj dan, koji su Ujedinjeni narodi službeno proglasili 2005. godine, proizašao je iz boli obitelji koje su svoje najmilije izgubile na cestama. Tema za 2025. godinu sažeta je u tri riječi koje su putokaz od žalovanja do prevencije. „Sjeti se. Podrži. Djeluj“ (Remember. Support. Act.).
Sjeti se (Remember)
Sjetimo se djeteta, roditelja, prijatelja i kolege čiji je život naglo i nasilno prekinut u prometnoj nesreći. Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina. Kada izgubimo mladu osobu zbog prometne nesreće, ne gubimo samo jedan život, gubimo desetljeća potencijala, ideja i ljubavi koje ta osoba nikada neće moći podijeliti sa svijetom.
Sjećanje na njih nije samo komemoracija. Dužni smo sjećati se života koje su živjeli. To sjećanje mora biti temelj naše odlučnosti da se takve tragedije više ne događaju.
Podrži (Support)
- Podrška obiteljima: Obitelji žrtava prolaze kroz nezamislivu traumu. Osim emocionalnog sloma, često se suočavaju s dugotrajnim pravnim bitkama, financijskim poteškoćama i osjećajem izoliranosti. Potrebna im je sustavna psihološka i pravna podrška, uz suosjećanje.
- Podrška preživjelima: Mnogi koji prežive teške nesreće nastavljaju živjeti s trajnim invaliditetom. Njihov život se mijenja u sekundi. Razorne su i nevidljive ozljede poput kronične boli, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i anksioznosti. Podrška znači osigurati im najbolju moguću medicinsku skrb, rehabilitaciju i reintegraciju u društvo.
- Podrška hitnim službama: Sjetimo se i onih koji prvi dolaze na mjesto nesreće. Policajci, vatrogasci i timovi hitne medicinske pomoći svjedoče prizorima koje većina nas ne može ni zamisliti. Oni su ti koji drže za ruku umiruće i nose obiteljima najgore vijesti. Ovaj dan je prilika da im zahvalimo i priznamo ogroman psihološki teret s kojim se nose.
Djeluj (Act)
Nalazimo se usred Drugog desetljeća akcije za sigurnost cestovnog prometa (2021. – 2030.) s glavnim ciljem smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu za najmanje 50%. Da bismo to postigli nužno je djelovati na svim razinama.
- Sustavno djelovanje: Vlade i institucije moraju djelovati. To znači ulaganje u „Viziju nula“ (Vision Zero), nula smrtnih slučajeva i teških ozljeda na europskim cestama do 2050. godine. Zahtijeva dizajniranje sigurnijih cesta koje opraštaju ljudske pogreške, bolju regulaciju prometa u urbanim sredinama, izgradnju sigurnih biciklističkih i pješačkih staza te poticanje korištenja javnog prijevoza.
- Institucionalno djelovanje: Znači strogu i dosljednu provedbu zakona. Četiri glavna uzroka nesreća na cesti su prebrza vožnja, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija (prvenstveno korištenje mobitela). Nulta tolerancija prema ovim prekršajima mora postati društvena norma, a ne iznimka.
- Osobno djelovanje: Na kraju, odgovornost je na svakome od nas. Svaki put kad sjednemo za volan, sklapamo neizgovoreni društveni ugovor da ćemo čuvati i svoj i tuđe živote. Djelovati znači odložiti mobitel, vezati pojas, poštivati ograničenje brzine i nikada ne voziti pod utjecajem alkohola.
Stanje u Hrvatskoj
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova za 2024. godinu, zabilježeno je 239 smrtnih slučajeva u prometu, što je 12,8% manje nego 2023. godine. Mjerilo našeg (ne)uspjeha jest usporedba s Europskom unijom. Godinama se Hrvatska nalazi na samom dnu ljestvice sigurnosti. Dok je prosjek Europske unije oko 45 poginulih na milijun stanovnika, u Hrvatskoj je oko 61 poginuli na milijun stanovnika.
Ta razlika je izravna posljedica razine prometne kulture, stanja infrastrukture, starosti voznog parka, ali prije svega (ne)dosljednosti u provedbi zakona i kolektivnog mentaliteta.
Hrvatska ima jasan cilj koji je definiran Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Cilj je smanjiti broj poginulih i teških ozljeda za 50% do 2030. To znači da bismo do 2030. trebali doći na brojku od otprilike 148 poginulih godišnje. U Hrvatskoj je uočljiv trend smanjenja smrtnosti od prometnih nesreća te je i dalje potrebno sustavno provoditi mjere s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa.
Dok 16. studenog 2025. palimo svijeće i prisjećamo se onih kojih više nema, naša tuga mora biti popraćena obećanjem. Obećanjem da ćemo biti glasniji u traženju sigurnijih cesta i odgovornije se ponašati u prometu.
Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine
Služba za javno zdravstvo NZJZ “Dr. Andrija Štampar”
Fotografija: Kredit: Gerti Gruisinga / Panthermedia / Profimedia
