Peludne alergije

Među najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne biološke čestice prenosive zrakom glavni su uzročnici respiratornih bolesti.

Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.

Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.

Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke.

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete:

• rasprostranjenost,

• proizvodnja peluda u ogromnim kolicinama,

• oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i

• sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

Za razvoj alergijskih bolesti u Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botanickih skupina: drveca, trava i korova. Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeca do kasne jeseni. Sve biljne svojte nemaju jednako alergenu pelud. Jako alergenu pelud ima drvece lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava. 

Stupanj alergenosti različitih biljnih svojti