Pregledni prikaz 3. Hrvatskog gerontološkog i gerijatijskog kongresa

3. HRVATSKI GERONTOLOŠKI I GERIJATRIJSKI KONGRES S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM (15.-17.11.2016.)

(Pregledni prikaz uz fotodokumentaciju)

Autori

akademik Zijad Duraković, prof. dr. sc. Zdravko Ebling, prof. dr. sc. Željko Krznarić, doc. dr. sc. Venija Cerovečki – Nekić, doc. dr. sc. Spomenka Tomek – Roksandić, dr. Zvonimir Šostar, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, akademik Daniel Rukavina, prof.dr.sc. Branko Kolarić, prof. dr. sc. Nenad Bogdanović, prof. dr. sc. Mirko Petrović, dr. sc. Ivanka Radman, prof. dr. sc. Davor Pavuna, Stela Mravak, mag. oec., mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba, mr. sc. Višnja Fortuna, dr. sc. Tomislav Benjak, prim. dr. sc. Tajana Pavić, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, Sanja Predavec, dr. med., dr. sc. Nada Tomasović – Mrčela, dr. sc. Mirjana Huić, doc. dr. sc. Antonija Balenović, dr. Helena Glibotić Kresina, dr. Suzana Hlatki Matijević, Marica Lukić, dipl. med. tech., Marija Penava Šimac, dipl. soc. rad., Vicko Goluža, dipl. oec., Dalma Sajko, bacc. med. tech, Sanja Meštrić, dipl. sanit. ing., Katharina Lovrić, bacc. med. tech., prof. dr. sc. Srećko Ciglar, prof. dr. sc. Branko Vitale

Institucija

Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Sažetak

Prestižni 3. hrvatski  gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem održan je 15. -17. studenog 2016.god. u Opatiji u nazočnosti 450 sudionika iz Hrvatske i  inozemstva. Glavni organizatori kongresa su bili Hrvatski liječnički zbor Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju te Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Na kongresu je sudjelovalo preko 550 znanstvenika i stručnjaka različitog profila. Održano je ukupno 120 izlaganja s vrhunskim hrvatskim ekspertima iz gerontologije i gerijatrije kao iz Švicarske, Austrije, Švedske, Norveške, i država regije te  sudjelovanje stručnjaka sa 87 gerontološka postera.

Ključne riječi: 3. gerontološki i gerijatrijski kongres, zaštita zdravlja starijih osoba, GeroS / CEZIH, trajna edukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege

UVOD

U organizaciji Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Referentnog centra Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Sveučilišta u Zagrebu, održan je prestižni 3. hrvatski  gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji, u Grand Hotelu Adriatic, od 15-17.studenog, 2016.god. Treći hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem, potvrđen je izuzetnim interesom znanstvenika i stručnjaka različitog profila, koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba, poglavito zdravstvene i socijalne skrbi za starije u Hrvatskoj. Kongres su kroz uvodne riječi popratili značajni izaslanici u ime  Ministarstva zdravstva pomoćnica Ministra zdravstva, prim.dr.sc. Delfa Radić-Krišto, dr.med., ispred Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Ministrica Nada Murganić, dipl.soc.rad., u ime  Gradonačelnika Grada Zagreba pročelnica ureda za zdravstvo i branitelje prof.dr.sc. Mirna Šitum, prim.dr.med., u ime  Gradonačelnika  Grada Opatije zamjenica Gradonačelnika, gđa. Marina Gašparić, u ime Predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestara Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara podružnice Primorsko-goranske županije, Rozmari Tusić, mag.med.techn., u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademik Daniel Rukavina, u ime Predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodin Željko Plazonić, u ime Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanica Doc.dr.sc. Tea Čaljkušić-Mance. Također, Kongresu su se putem pismenog dopisa obratili u ime Svjetske zdravstvene organizacije prof.dr.sc. Antoinette Kaić-Rak te u ime Europske unije društva gerijatrijske medicine Predsjednik, Finbarr C Martin.

Glavne teme 3. Hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem

Na 3. hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem prikazana su iskustva i rezultati gerontoloških hrvatskih i europskih istraživanja koja se odnose na pet glavnih tema kongresa: : 1. Gerontologija u Europi i Hrvatskoj – interdisciplinarni pristup u zaštiti zdravlja starijih osoba uz razvoj geroprofilakse; 2. Gerijatrija i gerijatrijska zdravstvena njega u Hrvatskoj i Europi s konkretnim primjerima iz prakse i projekcija gerijatrijske zdravstvene skrbi; 3. Gerontostomatologija; 4. Razvoj gospodarstva i mirovinski fondovi te gerontotehnologija; 5. Znanstvene spoznaje o teorijama starenja. Pozvani predavači prestižnog gerontološkog kongresa su bili akademik Zijad Duraković, prof.dr.sc. Nenad Bogdanović, prof.dr. sc. Davor Pavuna, dr.sc. Ivana Radman, prof.dr.sc. Željko Krznarić, prof.dr.sc. Nikica Gabrić, akademkinja Vida Demarin, prof.dr.sc. Velimir Šimunić, prof.dr.sc. Mirko Petrović, prof.dr.sc. Marjeta Mišigoj-Duraković, prof.dr.sc. Tonko Vlak, dr.sc. Sani Pogorilić, prof.dr.sc. Štulhofer Aleksandar, prof.dr.sc. Adnan Ćatović, dr. Irena Dželetović Milošević, Slavena Radovanović,prof.  i drugi eminentni stručnjaci iz Hrvatske i država Europe.

Veliki stručni interes nedvojbeno potvrđuje 120 izlaganja, i sudjelovanje stručnjaka sa 87 gerontoloških postera prihvaćenih po pozitivnim recenzijama na glavne teme 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, s obrađenim gerontološkim i/ili gerijatrijskim problemom i mogućim programskim prijedlozima rješavanja u gerontološkoj praksi. To je rezultat profesionalnosti i suodgovornosti u rješavanju prioritetnih gerontoloških i gerijatrijskih problema, zadaća i poslova u zaštiti zdravlja starijih osoba i to u svakodnevnoj interdisciplinarnoj, zdravstvenoj i socijalnoj te intersektorskoj gerontološko - javnozdravstvenoj djelatnosti. Kako je gerontološka i gerijatrijska djelatnost izrazito interdisciplinarna, ali i intersektorska, razumljiv je sudionički odziv velikog udjela stručnjaka različitog profila koji se bave zaštitom zdravlja starijih osoba, a ne samo zdravstvenom zaštitom starijih. Odazvali su se gerontolozi, gerijatri, „gerijatrijske“ medicinske sestre, socijalni radnici, specijalisti javnog zdravstva, epidemiolozi, socijalne gerontologije, interne medicine, gastroenterologije, obiteljske medicine, psihijatrije i psihogerijatrije, gerijatrijske zdravstvene njege, kardiologije, ortopedije, fizikalne medicine, gerontostomatologije, gerontopsihologije, gerontofarmakologije, neurogerijatrije, ekologije, informatike, infektologije i mikrobiologije, teologije, gerijatrijske onkologije, oftalmologije, medicinske biokemije, geroantropologije, gerontonutricionizma, biologije, sociologije i fizike, kirurgije, radiologije, gerontotehnologije, menadžmenta i prava za starije, patologije, gerontodermatovenerologije, gerontokineziologije, fizioterapije, te zdravstvenog turizma za starije, radne terapije za starije, ljekarnici,  sanitarni inženjeri, rehabilitatori do stručnjaka gerontoekonomije, rada i poduzetništva, mirovinskih fondova i gerontogogije, arhitekture i pametnog stanovanja za starije.

Na 3. hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem iskazan je iznimno veliki interes od 550 sudionika, stručnjaka različitih profila s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravlja starijih osoba te sustava zdravstva, socijalne skrbi, gospodarstva, mirovinskog fonda, obrazovanja, turizma i znanosti u okviru primijenjene gerontologije. Program ovog prestižnog gerontološkog kongresa sastavljen je od pozvanih predavanja eminentnih stručnjaka iz područja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege iz država Europe i Hrvatske, a pregledno ukazuje na aktualne gerontološko - javnozdravstvene prioritete, genetiku starenja, gerontološku i gerijatrijsku djelatnost, teorije starenja, veličinu pojavnosti zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba po županijama i regijama Hrvatske i Europe, programima primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije osobe, s programom i vodičem aktivnog zdravog starenja u geroprofilaksi rizičnih čimbenika bolesnog starenja i promociju aktivnog zdravog produktivnog starenja. Uključuje također gerontološke norme, algoritme, smjernice, dijagnostike, liječenja, gerijatrijske zdravstvene njege i rehabilitacije gerijatrijskih bolesnika hospitaliziranih, u obiteljskoj medicini, na stacionarima domova za starije, dnevnim bolnicama i dnevnim boravcima za starije i bolesnike oboljele od Alzheimerove bolesti do imperativnog razvoja izvaninstitucijske skrbi za starije djelatnošću Gerontoloških centara. U programu je pozornost istaknuta u odnosu na norme gerontološko - javnozdravstvene djelatnosti Služba / Centara za zdravstvenu gerontologiju u županijskim Zavodima za javno zdravstvo i Grada Zagreba.

U Suplementu Liječničkog  vjesnika (Liječ Vjesn. 2016; 138 Suplement 2:1-168) je objavljeno 200 sažetaka znanstvenih i stručnih radova te postera s 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. Uži stručni žiri napravio je odabir od 6 najboljih gerontoloških i gerijatrijskih postera koji su rezultirali vrijednim nagradama:

  1. Krapac Ladislav, Poliklinika „Nado“, Zagreb: Holistički pristup liječenju bolnih sindroma kralježnice starijih osoba u poliklinici „Nado“
  2. Benjak Tomislav, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb: Treba li Hrvatska registar za demencije i kako ga osnovati?
  3. Lazić Vanja, Dom zdravlja Zagreb - Centar: Europsko partnerstvo za inovacije u području aktivnog i zdravog starenja (EIP-AHA) – Referentno mjesto Grad Zagreb
  4. Dlesk Božić Jasminka, Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir, Zagreb: Gerontotehnologija
  5. Kovačić Andrijana, Dom zdravlja Zagreb -  Centar i Udruga za zaštitu i promicanje prava ljudi treće životne dobi, Zagreb: Gerontostomatologija – primjer dobre prakse
  6. Ninić Zdenka, Klub umirovljenika Zagreb: Kampanja „Stop nasilju nad starijima“

Glavne teme gerontološkog kongresa omogućuju zadovoljenje i onih užih interesnih područja gerontološke i gerijatrijske djelatnosti. Očekivana je korisnost i uspješnost za sve sudionike u izmjeni znanja i vještina, spoznaja i umijeća u rješavanju gerontološko-javnozdravstvenih i gerijatrijskih problema u praksi. Cilj i svrha je unaprjeđenje zaštite zdravlja starijih osoba, razmjena iskustvenih znanja, s primjerima dobre prakse među stručnjacima različitog profila iz gerontološke i gerijatrijske djelatnosti te putokaz i poticaj daljnjeg razvoja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege kao struke.

Prva promocija sveučilišnog udžbenika „Alzheimerova bolest i druge demencije - rano otkrivanje i zaštita zdravlja“

Na Kongresu je održana prva promocija Sveučilišnog štiva – udžbenika pod naslovom „Alzheimerova bolest i druge demencije - rano otkrivanje i zaštita zdravlja“, koja je nastala kao rezultat interdisciplinarne suradnje i sinergije 73 koautora / stručnjaka različitog profila u zaštiti zdravlja starijih osoba. Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja“ je prvi sveučilišni nastavni tekst o Alzheimerovoj bolesti koji je strukturiran s interdisciplinarnim gerontološkim pristupom, sa suautorima različitih profesionalnih profila u skrbi za psihogerijatrijske bolesnike s  Alzheimerovom bolesti i drugim demencijama te promicanju aktivnoga zdravog starenja. Sveučilišni nastavni tekst „Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja“ je u cilju edukacije i stalne reedukacije  iz gerontologije ,gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege te proritetno psihogerijatrije, namijenjen  za studente medicine, poslijediplomante iz gerijatrije, psihijatrije, javnoga zdravstva, epidemiologije, gerontologije, specijaliste opće/obiteljske medicine, gerijatre, psihogerijatre, psihologe, neurologe, medicinske sestre, socijalne radnike, fizioterapeute, gerontološke nutricioniste, gerontostomatologe, gerontokineziologe do gerontomenadžera i pravnika u zaštiti zdravlja starijih osoba.

Prva promocija knjige „Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014-2016./popisna 2011.)“

Ujedno 3. hrvatskom gerontološkom i gerijatrijskom kongresu s međunarodnim sudjelovanjem održana je i prva promocija gerontološke knjige pod naslovom  „Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014-2016.g. /popisna 2011.g.)“ obuhvaća komprehenzivnu gerontološku zdravstveno-statističku dokumentaciju evaluiranih zdravstvenih potreba i uzroka funkcionalne onesposobljenosti ciljnih skupina starijih osoba te strukturu korištenja gerontološke i gerijatrijske skrbi. U knjizi su po prvi puta objavljeni rezultati dobiveni putem CEZIHa/GeroSa. Knjiga  je nedvojbeno referentna osnova za razvoj gerontoloških programa, gerontološko-javnozdravstvenih normi i algoritama s ključnim značenjem za sve stručnjake u zaštiti zdravlja starijih osoba. Knjiga Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014-2016.g. /popisna 2011.g.) nastala je kao dugogodišnji rezultat interdisciplinarne suradnje 852 provoditelja zaštite zdravlja starijih osoba iz zdravstvenog i socijalnog aspekta.

Glavni zaključci 3. Hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem 

  1. Žurna implementacija u cilju primjene informacijskog sustava unutar gerontologije i gerijatrije GeroSa/CEZIHa koji je prioritetna podrška prikupljanju, pretraživanju i upravljanju gerontološko-javnozdravstvenim podacima i informacijama za unapređenje zaštite zdravlja starijih te sustava koji omogućuje interaktivno digitalno upravljanje znanjem unutar gerontologije. Osnovna svrha GeroS-a/CEZIH je informatizirati praćenje kao i evaluaciju ishoda svih pruženih usluga zdravstvene i socijalne skrbi po individualnom gerontološkom i gerijatrijskom osiguraniku. S informatičkog aspekta, zdravstveni i socijalni sustav trenutno ne razmjenjuju podatke direktno, a upravo GeroS/CEZIH predstavlja poveznicu oba sustava, omogućavajući svojim korisnicima jedinstveni uvid u podatke relevantne za skrb o gerontološkom i gerijatrijskom osiguraniku, kroz sve tri razine zdravstvene zaštite u zdravstvenom sustavu, te u domovima za starije i udomiteljskim obiteljima u socijalnom sustavu.  GeroS/CEZIH proširuje digitalno dostupan skup podataka o gerontološkom i gerijatrijskom osiguraniku informatizacijom evidencija liječnika, socijalnih radnika, sestrinskih, fizioterapeutskih, radno-terapeutskih i palijativnogerijatrijskih  kartona i poslovnih procesa, te osigurava promptnu i učinkovitu dostupnost bitnih informacija i promjena svim akterima u skrbi za starije, a sukladno njihovim ovlaštenjima i zaduženjima u sustavu. Značajni razlozi uspostave GeroS /CEZIH-a usmjereni su poglavito praćenju ishoda liječenja gerijatrijskih bolesnika, geroprofilaksi, korekciji i unaprjeđenju postojećih standarda i normativa u gerontologiji, gerijatriji i gerijatrijskoj zdravstvenoj njezi te racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje kao i radnog vremena stručnjaka različitog profila u interdisciplinarnom timu.

  2. Nužna je učinkovita, dostupna, primjerena i evaluacijska gerontološko-javnozdravstvena i gerijatrijska djelatnost kroz četiri redovita gerontološko javnozdravstvena područja u zaštiti zdravlja starijih osoba:

  • Praćenje, proučavanje, evaluaciju, planiranje, projekciju, te izvješćivanje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u ranijoj (65 – 74. g.), srednjoj (75-84. g.) i dubokoj starosti (85. i više g.); Projekt GeroS / CEZIH za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških i gerijatrijskih osiguranika vođenjem Registra s Podregistrom stogodišnjaka i Podregistrom oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih demencija;
  • Koordinacija, stručno - metodološka pomoć, instruktaža, edukacija i reedukacija provoditelja / suprovoditelja zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite starijih u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije; trajna edukacija iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege putem gerontoloških tribina, gerontoloških tečajeva, škola, radionica, stvaraonica, kongresa i simpozija interdisciplinarnim gerontološkim pristupom;
  • Izradba, evaluacija, planiranje, predlaganje Programa / normi zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih i Programa osnovnih geroprofilaktičnih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije sa vodičem uputa za aktivno zdravo i produktivno starenje te izradba gerontološko-javnozdravstvenih normi i smjernica;
  • Znanstveno – istraživačka i publicistička gerontološko-javnozdravstvena djelatnost.
  • U cilju unapređenja gerontološko javnozdravstvene djelatnosti nužna je povezanost I međusobna suradnja između sve tri razine gerontološko javnozdravstvenog menadžmenta kao procesa planiranja, praćenja, organiziranja i evaluiranja te predlaganja zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih, sa ciljem unapređenja zdravlja starijih a u svrsi osiguranja gerijatrijske i gerontološke zdravstvene zaštite i utjecaja na razvoj tržišno – gospodarske pozitivne zdravstvene politike države, koji se provodi putem 3 razine planiranja. Osnovna razina gerontološko-javnozdravstvenog menadžmenta čine ordinacije opće/obiteljske medicine, domovi za starije, gerontološki centri, ustanove za zdravstvenu njegu, gerijatrijske bolnice/dugotrajno liječenje, psihogerijatrija i druga konzilijarna specijalistička, gerontostomatologija i dr. Oni su ujedno izvor podataka o gerontološkim osiguranicima ili gerijatrijskim bolesnicima te provode operativnu razinu planiranja. Srednja razina gerontološko-javnozdravstvenog menadžmenta čine županijski / regionalni Centri za zdravstvenu  gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo koji provode koordinaciju s provoditeljima praćenja zdravstvenih potreba. Provode taktičku razinu planiranja. Najviša razina gerontološko-javnozdravstvenog menadžmenta čini Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” koji provodi stratešku razinu planiranja po principu odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Edukativna korisnost ovog Kongresa je upravo u interdisciplinarnoj i intersektorskoj sinergiji s ciljem primjene znanstvenih spoznaja poglavito u razmjeni iskustava te primjera uspješne i dobre prakse u gerontološkoj skrbi za starije osobe.
  • Naglašena je važnost nadopune komponenti gerijatrijskog sindroma 4 N (nesamostalnost, nepokretnost, nekontrolirano mokrenje i  nestabilnost) s neophodnim petim N (negativan ishod liječenja s polipragmazijom) za individualnog gerijatrijskog bolesnika  putem GeroS/CEZIH-a.
  • Izradba Nacionalnih smjernica za zaštitu zdravlja starijih osoba, nastavno na 2016. godinu a do 2025., kao prepoznatljiv hrvatski gerontološki model, koji je sukladan europskom.
  • Zaključno je potvrđen prijedlog proglašenja prestižnog 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem s dva produkta / dvije gerontološke knjige, prvi sveučilišni udžbenik „Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja“, te „Gerontološko – javnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014. – 2016. g. / popisna 2011.g.),  najvažnijim znanstvenim događajem u 2016 .g. u Hrvatskoj. Prijedlog će se uputiti Razredu za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
  • Zbog navedenog iznimno je dragocjena edukacijska korisnost ovog prestižnog 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa na hrvatskoj, regionalnoj i europskoj razini, poglavito u razmjeni iskustava i primjera uspješne i dobre prakse u zaštiti zdravlja starijih osoba, kako u institucijskoj tako i u izvaninstitucijskoj skrbi za starije, uz evaluaciju provedbe i ishoda liječenja te cjelokupne gerontološke rehabilitacije s primjenom geroprofilaktičkih mjera. Proizlazi nužnost trajne edukacije iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege svih stručnjaka interdisciplinarnog gerontološkog tima, koji se bave zaštitom zdravlja starijih. Održani 3. hrvatski  gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem je prepoznat kao najznačajniji znanstveni skup u 2016.god. što je ujedno priznanje za hrvatsku gerontološku i gerijatrijsku znanstvenu doktrinu, koja je sukladna smjernicama SZO-e.

    Glede tog, još jednom ćemo iskoristiti ovu prigodu da se najljepše zahvaljujemo svim istaknutim znanstvenicima, stručnjacima različitog profila, sudionicima prestižnog 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, na njihovoj značajnoj potpori znanstvenih disciplina razvoja gerontologije i gerijatrije. Osobito zahvaljujemo na prijedlozima programskih rješenja primjene znanstvenih spoznaja u svakodnevnoj gerontološkoj praksi, unaprjeđenja zaštite zdravlja i zdravstvene te socijalne skrbi starijih osoba.

     

    Osnovna literatura:

    1. Glavni program 3. Hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanje, Opatija, 15. – 17. studeni 2016.g.

    2. Liječnički Vjesnik, Zagreb, 2016, studeni; Supl 2.;  138: 1 – 168

    3. Tomek – Roksandić S, Mimica N, Kušan Jukić M, i suradnici. Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja. Zagreb: Medicinska naklada; 2016.

    4. Tomek-Roksandić S, Benjak T, Tomasović Mrčela N, Maltarić M, TrošeljM, Kolarić B i suradnici. Geornorološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u hrvatskoj i gradu zagrebu (2014. – 2016. g. / popisna 2011. g.). Zagreb: Studio Hrg; 2016.

    5. web stranice: www.stampar.hr/gerontologija; www.gerontology2016.com.

     

    Foto arhivu kongresa pogledajte ovdje