Slobodno vrijeme kod adolescenata

Slobodno vrijeme kod adolescenata

Kada spominjemo adolescente, tada mislimo na djecu i mlade u dobi od 13 do 20 godina. U toj dobi roditelji imaju sve manji utjecaj na način na koji djeca provode slobodno vrijeme, a motivacija za druženje sa članovima obitelji vrlo je niska. U tom periodu preporučljivo je da roditelji još više obraćaju pažnju na potrebe i interese djece i pokušaju tome prilagoditi zajedničke aktivnosti. Ukoliko su one postojale u mlađoj dobi, tada će adolescenti i dalje imati i naviku i potrebu provoditi dio vlastitog slobodnog vremena s roditeljima. 

Ukoliko roditelji ranije nisu značajno utjecali na strukturu slobodnog vremena, to još uvijek mogu nadoknaditi u doba adolescencije. U toj dobi mladi sve više vremena provode sa svojim vršnjacima i njihovi interesi se polako počinju razlikovati od roditeljskih. Ipak i tada postoji više načina da se utječe na strukturu slobodnog vremena. Sami adolescenti navode da im je i dalje važno druženje s članovima obitelji i da vole provoditi slobodno vrijeme s njima.

Neke od aktivnosti u toj dobi jednake su onima koje su se provodile i ranije, ali bi trebale biti drugačije strukturirane.

AKTIVNOSTI:

Zajednički objedi: važno je održati naviku zajedničkih obroka. Jedan od razloga zašto se adolescenti počinju buniti protiv takvih navika je i to što su sve skloniji konzumirati „junk food“. Bilo bi dobro uključiti adolescente u odluke o vrsti hrane koja se priprema i jede. Zajedničke objede ne bi trebalo koristiti za otvaranje „neugodne teme“ ili postavljanje „teških pitanja“. 

Zajednički izleti: kako kod djece, tako i kod adolescenata, zajednički izlet će biti zanimljiviji ukoliko su bili uključeni u odabir destinacije. Ponekad je potrebno dopustiti adolescentu da bude pasivan tijekom izleta, odnosno da radi nešto što je samo njemu zanimljivo.

Zajedničko bavljenje sportom: u ovoj aktivnosti roditelji mogu pokazati da svoje dijete doživljavaju kao ravnopravnog suparnika i na taj način im pomoći u odrastanju i sazrijevanju.

Posjeti prijateljima i rodbini: ni u ovoj dobi (ili pogotovo u ovoj dobi) odlazak u posjetu ne bi trebalo prikazivati kao obavezu. Tu je roditeljski utjecaj nešto manji, ali ukoliko je ova aktivnost postojala i ranije, bit će je lakše provoditi i kada su u pitanju adolescenti.

Razgovori o važnim temama: takvi razgovori su u doba adolescencije vrlo važni. Preporučljivo je da razgovori nisu isključivo roditeljska „predavanja“ o nekoj važnoj temi, već da razgovor uključuje govorenje i slušanje sugovornika. Izuzetno je važno da se adolescenti osjećaju kao ravnopravni sudionici u razgovoru te da se njihovo mišljenje uvažava.

Obilježavanje blagdana i obljetnica: održava se homogenost obitelji i osjećaj pripadnosti. Ugodna atmosfera i obiteljski rituali doprinose osjećaju sigurnosti.

Vjerski rituali: doprinose učvršćivanju identiteta, pružaju mogućnost utjehe i smirenosti u burno vrijeme odrastanja.

Kućanski poslovi: osnažuje se osjećaj odgovornosti, kao i osjećaj ravnopravnog sudjelovanja u funkcioniranju obitelji.

Zajedničko gledanje TV-a: pruža priliku za razgovor o nekim temama koje se ne bi mogle otvoriti spontano. Kroz gledanje zajedničkih sadržaja mogu se doznati stavovi i razmišljanja članova obitelji o „škakljivim temama“.

Priče iz djetinjstva: to mogu biti teme povezane s odrastanjem roditelja i članova šire obitelji, kao i one vezane uz odrastanje samog adolescenta. Pričanje priča može početi gledanjem starih fotografija ili snimaka nekih događaja.

Osim zajedničkih aktivnosti adolescenti trebaju i imaju pravo slobodno vrijeme provoditi bez članova obitelji. Pritom se preporučuju sljedeće aktivnosti:

Druženje s prijateljima

Bavljenje različitim sportskim aktivnostima

Učenje stranih jezika

Čitanje

Volontiranje

Samostalna putovanja

Bavljenje glazbom

Briga o kućnom ljubimcu

Relaksacija i razmišljanje

 

mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica

mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja

mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica