„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,
uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“
Margaret Mead
Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Cilj kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu. Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Volontiranjem se, u smislu Zakona o volonterstvu, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom. Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu (NN 22/13), odnose se na:
dugotrajno i kratkotrajno volontiranje te volontiranje u kriznim situacijama,
definiciju volontera,
definiciju organizatora volontiranja,
načelo inkluzivnog volontiranja,
situacije u kojima je obvezno sklapanje Ugovora o volontiranju,
prava i obveze volontera i organizatora volontiranja,
kompetencije stečene volontiranjem.
Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti za društveni i gospodarski razvitak Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranje pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:
izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;
jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;
vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti;
jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada.
Statistika organiziranog volontiranja u 2014. godini: u 2014. godini u Hrvatskoj je povećan broj volontera i organizatora volontiranja 54% u odnosu na prethodnu godinu. Statistički podaci o organiziranom volontiranju u 2014. godini: broj volontera/ki iznosi 45.955, broj organizatora volontiranja 1.032, broj volonterskih sati 2.597.121, a troškovi volontiranja 5.829.520,62 kn. (Izvor: www.mspm.hr) Prema podacima Volonterskog centra Zagreb, trenutno je aktivno 14.164 volontera, 19% je u dobi od 19 do 24 godine. Veći je udio žena (72%) u odnosu na muškarce (17%).
U aktualnim događanjima vezanim uz izbjegličku krizu najučinkovitiji način potpore ugroženim zajednicama i ljudima upravo je volontersko djelovanje i spontano samoorganiziranje građana. U razdoblju od 1. do 20. prosinca, Volonterski centar Zagreb provest će brojne aktivnosti kojima građanima nastoji približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i dati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu: predavanje o volontiranju za srednjoškolce, suorganizacija okruglog stola o iskustvima i izazovima u angažiranju volontera, okupljanje i nagrađivanje volontera na Volonterijadi, predstavljanje koordinatora volontera uključenih u kampanju Very Important Volunteers te akcija sortiranja donacija za izbjeglice. Akcijom organizacije skladišta građanske inicijative „Are You Serious?” te sortiranjem donacija za izbjeglice nastoji se što efikasnije pomoći i odgovoriti na njihove potrebe na terenu. U dva dana plan je razvrstati donacije odjeće, obuće, hrane i higijenskih potrepština na način koji je najefikasniji za podjelu na terenu. Isto tako posložiti sortirane donacije na unaprijed određena mjesta u skladištu te prevesti dio donacija iz jednog u druga skladišta.
Što društvo dobiva volontiranjem mladih?
stvaranje novih vrijednosti;
veća građanska odgovornost i aktivizam mladih;
razvoj društvene solidarnosti;
bolja socijalno uključivanje mladih u društvo;
razvijanje kreativnosti i tolerancije;
bolju kvalitetu življenja;
humanije društvo;
prevenciju poremećaja u ponašanju;
bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;
učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;
povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.
Što mladi dobivaju volontiranjem?
samopoštovanje;
razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;
učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;
mogućnost utjecanja na društvene promjene;
nova znanja i vještine;
nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;
zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;
osjećaj korisnosti i pripadnosti;
prva profesionalna iskustva;
korisno provođenje slobodnog vremena.
Gdje se sve može volontirati?
Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom itd. Možete volontirati da zadovoljite svoje potrebe za stjecanjem novih vještina i iskustava, boravkom u kreativnom i dinamičnom okruženju ili pak da pomognete drugima.
Volontiranje može promijeniti nečiji život.
Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima
koji se međusobno potpomažu.
Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje
osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.
Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.
Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.
(Izvor: Imperial College London)
Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi unatoč svemu ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje, u ovako postavljenom sistemu, moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. Onih koji to čine, iako se na prvi pogled tako ne čini, ipak ima dovoljno.
Članak pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo