Volontiraj i izgrađuj zajednicu u kakvoj želiš živjeti! - Međunarodni dan volontera, 5. prosinca 2015.

„Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,

uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Cilj kampanje je građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu. Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Volontiranjem se, u smislu Zakona o volonterstvu, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom. Izmjene i dopune Zakona o volonterstvu (NN 22/13), odnose se na:

• dugotrajno i kratkotrajno volontiranje te volontiranje u kriznim situacijama,

• definiciju volontera,

• definiciju organizatora volontiranja,

• načelo inkluzivnog volontiranja,

• situacije u kojima je obvezno sklapanje Ugovora o volontiranju,

• prava i obveze volontera i organizatora volontiranja,

• kompetencije stečene volontiranjem.

Volontiranje

Volonterstvo sadrži velike, ali za sada nedovoljno iskorištene mogućnosti za društveni i gospodarski razvitak Europe. Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranje pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:

1. izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;

2. jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;

3. vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti;

4. jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada.

Statistika organiziranog volontiranja u 2014. godini: u 2014. godini u Hrvatskoj je povećan broj volontera i organizatora volontiranja 54% u odnosu na prethodnu godinu. Statistički podaci o organiziranom volontiranju u 2014. godini: broj volontera/ki iznosi 45.955, broj organizatora volontiranja 1.032, broj volonterskih sati 2.597.121, a troškovi volontiranja 5.829.520,62 kn. (Izvor: www.mspm.hr) Prema podacima Volonterskog centra Zagreb, trenutno je aktivno 14.164 volontera, 19% je u dobi od 19 do 24 godine. Veći je udio žena (72%) u odnosu na muškarce (17%).

Međunarodni dan volontera i Volonterski centar Zagreb

U aktualnim događanjima vezanim uz izbjegličku krizu najučinkovitiji način potpore ugroženim zajednicama i ljudima upravo je volontersko djelovanje i spontano samoorganiziranje građana. U razdoblju od 1. do 20. prosinca, Volonterski centar Zagreb provest će brojne aktivnosti kojima građanima nastoji približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i dati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu: predavanje o volontiranju za srednjoškolce, suorganizacija okruglog stola o iskustvima i izazovima u angažiranju volontera, okupljanje i nagrađivanje volontera na Volonterijadi, predstavljanje koordinatora volontera uključenih u kampanju Very Important Volunteers te akcija sortiranja donacija za izbjeglice. Akcijom organizacije skladišta građanske inicijative „Are You Serious?” te sortiranjem donacija za izbjeglice nastoji se što efikasnije pomoći i odgovoriti na njihove potrebe na terenu. U dva dana plan je razvrstati donacije odjeće, obuće, hrane i higijenskih potrepština na način koji je najefikasniji za podjelu na terenu. Isto tako posložiti sortirane donacije na unaprijed određena mjesta u skladištu te prevesti dio donacija iz jednog u druga skladišta.

Što društvo dobiva volontiranjem mladih?

• stvaranje novih vrijednosti;

• veća građanska odgovornost i aktivizam mladih;

• razvoj društvene solidarnosti;

• bolja socijalno uključivanje mladih u društvo;

• razvijanje kreativnosti i tolerancije;

• bolju kvalitetu življenja;

• humanije društvo;

• prevenciju poremećaja u ponašanju;

• bolju konkurentnost mladih na tržištu rada;

• učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu;

• povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.

Što mladi dobivaju volontiranjem?

• samopoštovanje;

• razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;

• učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;

• mogućnost utjecanja na društvene promjene;

• nova znanja i vještine;

• nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;

• zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;

• osjećaj korisnosti i pripadnosti;

• prva profesionalna iskustva;

• korisno provođenje slobodnog vremena.

Gdje se sve može volontirati?

Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom itd. Možete volontirati da zadovoljite svoje potrebe za stjecanjem novih vještina i iskustava, boravkom u kreativnom i dinamičnom okruženju ili pak da pomognete drugima.

Volontiranje može promijeniti nečiji život.

Volontiranje pomaže stvaranju društva s aktivnim građanima 

koji se međusobno potpomažu.

Volontiranje pomaže u stvaranju osjećaja pripadnosti i umanjuje 

osjećaj društvene marginalizacije i isključenosti.

Dobrovoljni rad je odlično oruđe za osobni razvoj i razvijanje mnogih vještina.

Volontiranje omogućava cijelu paletu novih poslovnih i životnih mogućnosti.

(Izvor: Imperial College London) 

Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi unatoč svemu ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje, u ovako postavljenom sistemu, moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. Onih koji to čine, iako se na prvi pogled tako ne čini, ipak ima dovoljno. 

Članak pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo