Svjetski dan vještina mladih obilježava se svake godine 15. srpnja, na inicijativu Opće skupštine Ujedinjenih naroda još od 2015. godine. S ciljem podizanja razine svijesti o važnosti ulaganja u razvoj vještina mladih u Agendi za održivi razvoj 2030., vještine i poslovi za mlade zauzimaju istaknuto mjesto, a Ciljevi za održivi razvoj (točka 4.4.) pozivaju na značajno povećanje broja mladih i odraslih s relevantnim vještinama. Mladi u Hrvatskoj su osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života, skupina koja čini 15,8% ukupnog stanovništva. Suočavaju se s brojnim i brzim promjenama i izazovima suvremenog društva i naporima da budu aktivni, odgovorni i punopravni članovi društva u kojem žive. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana vještina mladih ističe ključnu ulogu koju imaju učitelji, treneri i drugi edukatori u pružanju vještina mladima za uključivanje u svoje zajednice i društva. Promjenjiva dinamika tržišta rada i tehnološki napredak sve više zahtijevaju učenje prilagodljivih i agilnih vještina, kako bi se osnažilo mlade na učinkovito nošenje s ovim brzim promjenama.
Tijekom odrastanja mladi se susreću s mnogim izazovima koji prate proces uspješnog preuzimanja trajnih društvenih uloga. Sam proces ovisi o mladima, njihovim vrijednostima, potencijalima i afinitetima te o društvu u kojem žive. Tranzicija iz mladosti u odraslost oblikovana je i društvenim očekivanjem da mladi uspješno usvoje društvene vrijednosti i ponašanja kojima će pridonijeti društvenoj stabilnosti i kontinuitetu, ali i povećanju razvojnih i drugih kapaciteta društva. Kvalitetu i brzinu uključivanja u svijet odraslih često određuju upravo društveno uvjetovane okolnosti. Dinamične društvene promjene ostavljaju snažan trag upravo na populaciji koja je u procesu učenja i savladavanja načina snalaženja i osobnog ostvarivanja u kompetitivnom svijetu odraslih. Obiteljski i individualni resursi prepoznati su kao najpouzdaniji oslonac mladima u suočavanju s izazovima, dok se od društvenih dionika, čija je zadaća osigurati primjerene uvjete za uspješnu tranziciju iz mladosti u odraslost, očekuje veći i kvalitetniji angažman. U Nacionalnom programu za mlade RH za razdoblje od 2023. do 2025. navedeno je šest prioritetnih područja: Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima te Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa. Stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ uključeni su u zdravstveno obrazovanje djece i mladih te, osim činjenica o zdravlju usvojenih tijekom nastavnog procesa, provode aktivnosti koje podrazumijevaju i osnaživanje zdravstvene pismenosti, odnosno usmjeravanje djece i mladih ka usvajanju pravilnih životnih navika te osvještavanju važnosti očuvanja mentalnog i tjelesnog zdravlja provedbom edukativnih predavanja, radionica, javnozdravstvenih kampanja, individualnih i grupnih savjetovanja.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da su mladi heterogena skupina te da je osobito važno raditi na njihovom obrazovanju koje im često utječe na položaj u društvu te na obrasce ponašanja, vrijednosti i stavove. Tranzicija mladih u svijet odraslih obilježena je ključnim događajima, kao što su završetak školovanja, zapošljavanje i zasnivanje vlastite obitelji, s obzirom na životne okolnosti. Prema pojedinim istraživanjima, većini mladih ključni tranzicijski životni događaji tek predstoje, što je u skladu s fenomenom produljene mladosti.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
