Svake se godine u siječnju obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači", s ciljem informiranja i educiranja javnosti o važnosti zdravlja štitnjače. Naglasak je na pravodobnom informiranju, preventivnim pregledima i ranom otkrivanju poremećaja rada štitnjače, čime se mogu spriječiti neugodne tegobe i smanjiti rizik od razvoja ozbiljnijih komplikacija.
Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Unaprjeđenje kvalitete života osoba oboljelih od bolesti štitnjače zahtijeva aktivno sudjelovanje samog bolesnika, ali i podršku obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice. Ove bolesti uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga njih 20 % stanovnici su Europe. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi. U Hrvatskoj na operaciji štitnjače godišnje završi oko 3.000 osoba, od toga 600 ih oboli od karcinoma štitnjače. Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.
Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda)
Štitna žlijezda je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20 do 40 godina. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i s godinama, te uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.
Rizični čimbenici za razvoj bolesti štitnjače
Polako i neprimjetno mogu se razviti problemi sa štitnjačom. Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, genetika, trudnoća, menopauza, loša prehrana, pušenje, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) - koja nastaju uslijed nedostatka joda, tireoiditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes - Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).
Prevencija i rana dijagnostika su najvažnije
Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
- ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
- laboratorijski krvni testovi za otkrivanje odstupanja u radu štitnjače,
- ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači,
- scintigrafija štitnjače.
Dopunske pretrage su CT i MR štitnjače i mogu se također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače. Također, u svakog novorođenog djeteta uzima se krv iz pete treći dan po rođenju i određuje TSH. Ako je TSH povišen, ponavlja se uzimanje uzorka krvi za određivanje T4 i TSH kako bi se dokazala ili isključila hipotireoza (kongenitalna novorođenačka hipotireoza).
Edukacija
Saznajte kako sami možete pregledati štitnjaču i prepoznati moguće promjene. Upoznajte se s utjecajem životnog stila na rad ove važne žlijezde, često nazvane energetskom centralom organizma. Pravodobno potražite savjet liječnika ili se naručite na pregled.
Jer kada štitnjača ne funkcionira pravilno, narušena je ravnoteža cijelog organizma.
Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:
- Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
- Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
- Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.
Neka vam prvi korak bude promjena stila života!
Planirajte zahtjevnije psihičke i fizičke aktivnosti u prijepodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima, kada organizam ima najviše energije. U kasnijem dijelu dana smanjite tempo i intenzitet aktivnosti te si dopustite više odmora. Preporučuje se i raniji odlazak na spavanje kako bi se tijelo kvalitetno oporavilo i pripremilo za novi dan.
Tijekom dana odvojite vrijeme samo za sebe i svoje potrebe. Osluškujte signale koje vam tijelo šalje i nemojte se iscrpljivati preko vlastitih granica. Uvedite trenutke ispunjene aktivnostima koje vas opuštaju, donose osjećaj zadovoljstva i pozitivne misli.
Promjenom perspektive lakše ćete se nositi sa svakodnevnim izazovima i pronaći učinkovitija rješenja. Održavanjem ravnoteže u svakodnevnom životu pomažete cjelokupnom zdravlju organizma – a vaša štitnjača bit će vam zahvalna.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia
