Svjetski dan borbe protiv izrabljivanja dječjeg rada obilježava se 12. lipnja, na isti dan kada i obljetnica Konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) broj 182 - Konvencije o najgorim oblicima iskorištavanja dječjeg rada, koju je 2001. godine potvrdio i Hrvatski sabor. Jedan od ciljeva Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj je iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada. Uz navedenu Konvenciju, ujedno se poziva na ratifikaciju i Konvencije (ILO) br 138 o minimalnoj dobi za zapošljavanje.
Na svjetskoj razini svako deseto dijete je žrtva iskorištavanja u svrhu rada, što znači da ne može dobiti adekvatno obrazovanje i suočava se s iskorištavanjem. Prema podacima o dječjem radu Međunarodne organizacije rada (ILO) i UNICEF-a još uvijek u svijetu gotovo je 138 milijuna djece uključeno u neki oblik rada, od toga 54 milijuna djece radi na poslovima koji su za njih izrazito štetni ili opasni. Podaci ukazuju kako 61 % djece radi u poljoprivrednom sektoru, zatim slijede usluge 27 % (kućanski poslovi, prodaja robe na tržnicama) te u industriji 11 %. Svijet ipak nije uspio postići globalni cilj eliminacije dječjeg rada do 2025. godine. Trenutačne stope napretka trebale bi biti 11 puta brže kako bi se postiglo ostvarenje navedenog cilja u sljedećih pet godina.
Svako dijete ima pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu
Vodeća tema ovogodišnje kampanje je "Crveni karton dječjem radu: Poštena igra za djecu, dostojanstven rad za odrasle" pozivajući na snažnije djelovanje u području kvalitetnijeg obrazovanja, dostupnosti zdravstvene i socijalne zaštite, dostojanstvenog rada, provedba zakona te drugih mjera koji se bave temeljnim uzrocima dječjeg rada.
Svako društvo mora imati prioritet u proširenju dječjih životnih mogućnosti, svako dijete ima pravo na zdravlje, obrazovanje i zaštitu. Ipak diljem svijeta uskraćena je poštena prilika milijunima djece bez ikakvog razloga osim zbog zemlje u kojoj su rođena, spola ili okolnosti u kojima žive. Socijalna zaštita je i ljudsko pravo, ali i snažan politički alat koji treba pomoći obiteljima kako bi se izbjeglo zapošljavanje djece tijekom kriznih situacija. Podaci u zajedničkom izvješću ILO i UNICEF-a (2022.). ukazuju kako u svijetu obitelji s otprilike 1,5 milijardi djece u dobi do 14 godine uopće ne primaju novčane naknade za obitelj ili djecu.
Ovogodišnja kampanja ulazi u drugu fazu u kojoj se zahtjeva snažnije djelovanje u vezi s politikama koje sprječavaju i uklanjaju dječji rad:
- kvalitetnije obrazovanje,
- univerzalnu socijalnu zaštitu,
- dostojanstven rad i odgovarajuće uvjete za život odraslih,
- snažnije zakone i njihovu provedbu te
- bolje sustave podataka i praćenje.
Dijete treba ići u školu, a ne na posao
Smatra se da su djeca na prisilnom radu kada su premlada za rad i/ili premlada za donošenje odluke o zapošljavanju. Milijuni djevojčica i dječaka u cijelom svijetu zaposleni su, a više od polovice te djece izloženi su najgorim oblicima dječjeg rada kao što su rad u opasnim okruženjima, ropstvo ili drugi oblici prisilnog rada, nezakonite aktivnosti (krijumčarenje droge, prostitucija) kao i sudjelovanje u oružanim sukobima. Toj djeci je uskraćeno adekvatno obrazovanje, zdravlje, slobodno vrijeme uz kršenje njihovih temeljnih prava i sloboda. Uskraćena su im temeljna ljudska prava kao što su sloboda kretanja i izražavanja, zlostavljana su psihički i fizički, emotivno su traumatizirana i u izolaciji iz koje ne mogu pobjeći ili otići.
Kada se govori o "najgorim oblicima dječjeg rada" podrazumijeva se:
- sve vrste ropstva ili ropstvu slične prakse, kao što je prodaja djece i trgovina djecom, dužničko ropstvo i kmetstvo, te prisilni ili obvezni rad, uključujući prisilno ili obvezno novačenje djece za njihovo korištenje u oružanim sukobima;
- korištenje, podvođenje ili nuđenje djeteta za prostituciju, proizvodnju pornografskog materijala ili pornografske priredbe;
- korištenje, podvođenje ili nuđenje djeteta za nezakonite djelatnosti, a osobito za proizvodnju droge i trgovinu drogom na način definiran odgovarajućim međunarodnim ugovorima;
- rad koji bi, zbog svoje naravi i okolnosti u kojima se obavlja, mogao štetiti zdravlju, sigurnosti i moralu djece.
Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada obilježen je prvi puta 2002. godine, u organizaciji Međunarodne organizacije rada, s ciljem podizanja svijesti i pokretanja akcija u svijetu protiv dječjeg rada i zapošljavanje djece tražeći potporu pojedinih vlada, socijalnih partnera, civilnog društva kao i medija u kampanji protiv svakog oblika izrabljivanja djece. Upravo je dječji rad posljedica, ali i jedan od uzroka siromaštva koji pogoduje povećanju nejednakosti i diskriminacije u društvu.
Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Amelia Martin / imageBROKER / Profimedia
