Komarci – zanimljivi i napasni kukci
Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste komaraca, na području grada Zagreba 32. Premda je njihova biologija zanimljiva, a pogled pod povećalom redovito donosi znatiželju i puno pitanja, gotovo svi koji poznaju komarce samo kao napasnike koji sišu krv, smatraju ih teško podnošljivim kukcima.
Zbog sve veće trgovine robama i uslugama u svijetu, rasprostranjenost mnogih vrsta komaraca se mijenja. Posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje Hrvatske. Tigrasti komarac je prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate.
Razvoj komaraca
Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija veličine oko jedan do dva milimetra. Ličinka se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz kukuljice se razvija odrasla jedinka - leteći komarac. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) događaju se u vodi, dok je odrastao komarac leteći kukac.
Cijeli razvojni ciklus (od jaja do odrasle jedinke) u proljeće traje, ovisno o temperaturi vode, približno tri ili četiri tjedna, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana. Ovisno o vrsti, komarci se mogu razvijati u čistim i onečišćenim vodama, raznolikim prirodnim staništima i staništima koja su nastala utjecajem ljudi.
Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, udubine tla u šumama, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica. Prirodna legla su raznolika, aktivna uglavnom u proljeće. Tijekom ljeta većina legla presuši. Ako se dogodi plavljenje poplavnih površina tijekom ljeta, one postaju aktivna legla komaraca.
Prirodna legla komaraca
Video: Leglo komaraca u deblu drveta https://www.youtube.com/watch?v=LSVG9iNJWHE
Umjetna legla komaraca
Umjetna legla komaraca mogu postati: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite slične nakupine vode.
U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. Ove vrste sposobne su preletjeti velike udaljenosti kako bi došle do krvnog obroka. Tako u godinama s obilnim oborinama u proljeće, na području grada Zagreba komarci se pojavljuju u većem broju od podnošljivog, a njihova mjesta razvoja nisu samo područja grada Zagreba već udaljena poplavna područja istočno i južno od grada. Dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga je broj tih napasnih kukaca koji lete oko nas posljedica prisutnih uvjeta potrebnih za njihov razvoj, prije svega količine vode i temperature. U naseljenim sredinama znatno im u tome pomaže čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovu suzbijanju.
Zašto nas komarci lako pronalaze?
Ženka komarca bode i siše krv koja joj je potrebna za stvaranje jaja iz kojih će se razviti nove jedinke. Dakle, samo ženka siše krv, a mužjaci se hrane biljnim sokovima. Komarice traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant – tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje će posisati krv je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i tako stalno privlače komarce. U znatno manjoj mjeri na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, kao što su mliječna kiselina, oktenol, toplina tijela te drugi spojevi koje oslobađamo.
Prije nego što započne sisati krv, ženka u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba izazivaju kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Kod intenzivnog češanja može nastati sekundarna infekcija.
Tigrasti komarci
Na području grada Zagreba udomaćen je tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta komaraca. Za razliku od većine vrsta na našem području koje su aktivne predvečer i tijekom ranojutarnjih sati, tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana. Odabranog domaćina izbode gotovo nečujno i najčešće nevidljivo. Razvija se u raznolikim umjetnim leglima, a za razvoj mu je potrebna vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca.
Umjetna legla komaraca su raznolika i brojna (prethodno navedena).
Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca, najčešće vrsta Culex pipiens.
Video koji pokazuje koliko malo vode je potrebno za razvoj tigrastih komaraca: legla-komaraca
Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca (više: Spriječimo razvoj komaraca). Ako Vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli.
Tekst pripremila: Ana Klobučar, dr. sc. biologije, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Služba za epidemiologiju
Groznica Zapadnog Nila
Bolest je uzrokovana virusom Zapadnog Nila (West Nile virusom) koji je prvi put izoliran 1937. godine u okrugu Zapadnog Nila u Ugandi. Virus je danas široko rasprostranjen na području Europe, Afrike, Amerike, Azije i Oceanije. Cirkulacija virusa dokazana je u Europi još od 50-ih godina prošlog stoljeća. Prva veća epidemija u Europi zabilježena je u Rumunjskoj 1996. godine s približno 400 oboljelih. Do danas su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti zabilježene su u većini zemalja južne i jugoistočne Europe. S obzirom da su rezervoar ovog virusa ptice, epidemije u ljudi često se javljaju upravo na putevima migracija ptica selica. Pojedine godine, poput 2012., 2013. i 2018. karakterizirane su velikim brojem oboljelih osoba na području južne i jugoistočne Europe.
Virus prenose komarci roda Culex, kod nas Culex pipiens complex, uobičajena i široko rasprostranjena vrsta koja živi i razvija se u našem neposrednom okruženju, u prirodi i u naseljima. Najveći broj slučajeva oboljenja bilježi se od srpnja do rujna. Virus se u prirodi održava u ciklusu između ptica i komaraca. Prijenos virusa s čovjeka na čovjeka preko komarca nije dokazan, iako se virus može prenijeti s čovjeka na čovjeka transfuzijom krvi, transplantacijom tkiva, stanica ili organa. Opisani su slučajevi prijenosa preko majčinog mlijeka te transplacentarno s majke na plod tijekom trudnoće. Većina zaraženih osoba je asimptomatska. U približno 20-40% zaraženih osoba javlja se bolest nalik gripi – povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima, mučnina, ponekad kožni osip. U oko 1% zaraženih javlja se teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica te akutne mlohave klijenuti. Veći rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina s kroničnim bolestima te osobe oslabljenog imuniteta.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv virusa Zapadnog Nila, kao niti specifična terapija za ovu bolest. Bolesnici se liječe simptomatskom terapijom.
Prema izvješću ECDC-a tijekom sezone u 2020. u zemljama EU i zemljama u okruženju prijavljeno je ukupno 336 slučajeva oboljenja ljudi od groznice Zapadnog Nila, najviše u Grčkoj (143), zatim Španjolskoj (77) i Italiji (66). Hrvatska tijekom 2020. godine nije zabilježila ni jedan slučaj oboljenja u ljudi.
Dengue
Dengue groznica je uzrokovana virusom dengue, a česta je u zemljama tropske i suptropske klime. Teški oblik ove bolesti – dengue hemoragijska groznica, prvi put je opisan 50-ih godina prošlog stoljeća tijekom epidemije na području Filipina i Tajlanda. Do 1970. godine u samo 9 zemalja prijavljene su veće epidemije dengue bolesti. Bolest je danas endemična u više od 100 zemalja na području Afrike, Amerike, istočnog Mediterana, jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika. Sporadični autohtoni slučajevi ili manja grupiranja oboljelih od dengue groznice povremeno se javljaju u Europi, najčešće nakon što virus unesu viremični bolesnici – putnici povratnici iz neke od zemalja s visokom incidencijom ove bolesti. Godine 2010. prvi put je otkriven lokalni prijenos virusa dengue na području Hrvatske (poluotok Pelješac) i Francuske, a importirani slučajevi prijavljeni su još u tri europske zemlje. Od tada u Hrvatskoj nije zabilježen autohtoni prijenos dengue. Epidemija dengue groznice 2012. godine na portugalskom otoku Madeiri rezultirala je s 2000 slučajeva te s importiranjem slučajeva u Portugal i 10 drugih europskih zemalja.
Glavni prijenosnici ovog virusa su komarci vrste Aedes aegypti i Aedes albopictus. Posljednji je poznatiji kao azijski tigrasti komarac, široko je rasprostranjen na području Hrvatske. Većina oboljelih osoba je asimptomatska. Osobe s klinički razvijenom bolesti najčešće obole od blagog oblika – dengue groznice koja se, nakon inkubacije od 4-7 dana (3-14), manifestira naglim nastankom temperature u trajanju prosječno 2-7 dana praćene glavoboljom, bolovima iza očiju, bolovima u zglobovima i osipom. U manje od 5% slučajeva može se javiti teži oblik bolesti u smislu hemoragijske groznice i šoka koji mogu imati smrtni ishod. Godišnje u svijetu obole deseci milijuna ljudi s oko 20.000-25.000 smrtnih ishoda, uglavnom u djece.
Trenutno ne postoji odobreno cjepivo za komercijalnu upotrebu protiv virusa dengue, kao niti specifična terapija za ovu bolest. Bolesnici se liječe simptomatskom terapijom.
Chikungunya
Chikungunya, uzrokovana chikungunya virusom, prvi put je opisana 1952. godine tijekom epidemije u Tanzaniji. Ime "chikungunya" dolazi od lokalnog kimakonde jezika i u prijevodu znači "postati iskrivljen", a opisuje pognut položaj oboljelih kod kojih bolest uzrokuje upale i bolove zglobova. Bolest je otkrivena u više od 60 zemalja Azije, Afrike, Europe i Amerike. Na području Azije i Afrike zabilježene su brojne epidemije ove bolesti. Autohtoni prijenos chikungunya zabilježen je u Europi na području Italije 2007. s 217 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a zatim 2017. godine s 436 laboratorijski potvrđenih slučajeva. Manje epidemije zabilježene su tijekom prošlog desetljeća u nekoliko drugih Europskih država. U doba sezonske aktivnosti komaraca oboljeli se pojavljuju u desetak europskih zemalja od kojih je preko 40% prijavljenih infekciju steklo na putovanjima u zemlje gdje je chikungunya virusna infekcija udomaćena.
Virus prenose komarci vrsta Aedes aegypti i Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac). Nakon inkubacije od 4-8 dana (2-12) kod oboljelih se javlja visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i jaki bolovi u zglobovima. Polovina zaraženih razvija makulo-papularni osip koji se češće javlja u djece s mogućom pojavom krvarenja iz desni i petehija po koži. Kod 30-40% zaraženih mogu dugo vremena ostati prisutni bolovi u zglobovima, ponekad godinama. Osobe starije životne dobi (>65) i kronični bolesnici imaju veći rizik za razvoj teže kliničke slike. U trudnica koje razviju bolest u zadnjem tjednu pred porod moguć je prijenos virusa na plod.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv virusa chikungunya, kao niti specifična terapija za ovu bolest. Bolesnici se liječe simptomatskom terapijom.
Usutu virusna infekcija
Usutu virus otkriven je 1959. godine u Africi. Prvi slučaj bolesti u ljudi otkriven je 1981. godine u Srednjoafričkoj Republici. U Europi je virus prvi put otkriven 2001. godine u populaciji divljih ptica u Austriji. Naknadnim pretraživanjem arhiviranih tkiva uginulih ptica iz 1996. godine na području Italije potvrđena je prisutnost USUV, što ukazuje da je virus bio prisutan na području Europe prije 2001. godine. Rezervoar virusa su ptice, a virus prenose komarci roda Culex. U ljudi je infekcija većinom asimptomatska. Kod oboljelih s kliničkom slikom simptomi variraju od blage bolesti s povišenom temperaturom i osipom, do teških oblika s meningitisom i meningoencefalitisom. Veći rizik obolijevanja s teškom kliničkom slikom imaju imunokompromitirane osobe i kronični bolesnici. Do sada nije dokazan prijenos s čovjeka na čovjeka preko komaraca. Neuroinvazivna bolest uzrokovana Usutu virusom potvrđena je prvi put u Hrvatskoj 2013. godine u tri pacijenta iz Zagreba i okolice.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv Usutu virusa, kao niti specifična terapija za ovu bolest. Bolesnici se liječe simptomatskom terapijom.
Osim prethodno opisanih bolesti, komarci našeg područja sposobni su prenijeti i druge uzročnike kao što su Zika virusna infekcija, malarija, žuta groznica, filarijaza. Putnici koji su putovali ili boravili u zemljama gdje intenzivno cirkuliraju spomenuti uzročnici mogu se zaraziti na putovanju i po povratku unijeti bolest u svoju zemlju. S obzirom da za većinu ovih bolesti ne postoji cjepivo, niti specifična terapija (liječenje oboljelih provodi se simptomatskim mjerama), važno je senzibilizirati pučanstvo o javnozdravstvenom značaju komaraca i bolestima koje mogu prenijeti, kao i mjerama koje treba provoditi (osobne mjere zaštite, mjere u okolišu), kako bi se rizik zaražavanja smanjio na najmanju moguću mjeru.
Osobne mjere zaštite uključuju nošenje adekvatne odjeće (nošenje odjeće svjetlijih boja, koja prekriva većinu tijela dok se boravi na otvorenom odnosno u prirodi); korištenje sredstva za odbijanje kukaca (repelenata) koje je potrebno primijeniti sukladno uputama proizvođača na dijelove tijela nepokrivene odjećom (Zaštitimo se od komaraca). Uz osobne mjere neophodno je redovito provoditi mjere u okolišu, ukloniti u neposrednoj blizini sva legla komaraca koje čovjek stvara (Spriječimo razvoj komaraca).
Upute za građane
Za mirniji i zdraviji život bez komaraca važno je sudjelovanje svakog pojedinca.
Komarci se razvijaju u vodi u prirodi i u naseljima. Nekim vrstama u naseljima je potrebna vrlo mala količina vode za razvoj (/legla-komaraca).
Najdosadnije vrste komaraca (npr. tigrasti komarac) razvijaju se tijekom cijele sezone (od proljeća do jeseni). Razvojni ciklus komaraca pri ljetnim temperaturama traje svega 5 do 7 dana, što znači da se u okolišu stalno razvijaju nove jedinke komaraca.
Česte kiše uz visoke temperature pogoduju stvaraju brojnih legla komaraca u okolišu, a važnu ulogu imaju građani koji vrlo često radi nepažnje, neznanja ili nemara svojim svakodnevnim aktivnostima stvaraju legla komaraca u dvorištima i vrtovima.
Aktivno i odgovorno se uključimo u sprječavanje razvoja komaraca!
Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju (prvenstveno vrsta koje su brojne tijekom ljeta). Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca.
Ako Vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci ili druge vrste komaraca, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli.
Uklonimo legla komaraca! Kako?
- Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda.
- Redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu.
- Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom.
- U vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim.
- Odlagati krupni otpad na za to predviđena mjesta. Predmete odlagati tako da se u njima ne nakuplja voda.
- Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane.
- Održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija).
- Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da na njima nije moguće zadržavanje vode.
- Propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima:
- natkriti prostor na kojem se drže gume
- redovito uklanjati gume koje se ne koriste
- ako su gume nenatkrivene prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom tako
da se na foliji ne zadržava voda.
- Održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene.
- Uređivati okućnice i vrtove, redovito kositi zelene površine i orezivati živice da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.
Edukativni letak: Spriječimo razvoj komaraca
Ako ste pronašli leglo koje ne možete ukloniti (npr. utvrdili ste da je Vaša septička jama leglo komaraca), možete u takvo leglo izliti malo mineralnog ulja. Ulje će se razliti u tankom sloju po površini vode i mehaničkim djelovanjem će spriječiti ličinkama disanje. Mineralno ulje prodaje se u poljoprivrednim ljekarnama.
Ako niste uspjeli pronaći legla komaraca u Vašoj okućnici, možete pozvati u pomoć tvrtku zaduženu za suzbijanje komaraca na području Vašeg stanovanja i zatražiti pomoć (suzbijanje komaraca u Zagrebu). Tvrtka će obaviti izvit kod Vas i Vaših susjeda, pokušati pronaći legla komaraca i poduzeti potrebne mjere suzbijanja.
Imate li dodatnih pitanja kontaktirajte nas:
telefoni: 385 1 4696 210, 385 1 4696 204, 385 1 4696 211
e-mail: ddd@stampar.hr; ana.klobucar@stampar.hr
Primjeri raznolikih legla komaraca u dvorištima i okućnicama:
- Komarci su mali dosadni kukci.
- Privlači ih ugljikov dioksid (CO2) kojeg ljudi izdišu.
- Većina vrsta komaraca pojavljuje se u ulozi napasnika - bodu i sišu krv. Pritom se može pojaviti više ili manje izražena alergijska reakcija na koži.
- Neke vrste komaraca mogu prenositi uzročnike bolesti.
Dolaskom toplijih dana komarci su sve brojniji i aktivniji. Kako se zaštititi?
Tri su osnovna koraka u zaštiti od komaraca:
1. Osobna zaštita
- Koristite repelente - sredstva koja odbijaju komarce. Među djelotvornim aktivnim tvarima u repelentima nalaze se DEET (NN-dietil-metatoluamid, 20-50%) i icaridin.
Pridržavajte se uputa za korištenje repelenata.
- Pri boravku u području u kojem su komarci brojni nosite prikladnu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i duge hlače.
- Zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postavite mreže iznad kreveta i dječjih kolica.
- Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci. Stoga preporučamo, mjesec dana prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske posjetite Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i savjetujte se sa specijalistom epidemiologije.
2. Spriječite razvoj komaraca - uklonite legla komaraca u dvorištima i vrtovima.
3. Pomozite u učenju i osvješćivanju zajednice kako bi naša zajednička borba protiv komaraca bila što uspješnija. Važno je sudjelovanje svakog pojedinca.
Suzbijanje komaraca na području grada Zagreba provodi se radi smanjenja broja komaraca kao napasnika i potencijalnih prijenosnika uzročnika zaraznih bolesti.
Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i ove je godine organizirao provedbu suzbijanja komaraca na temelju „Programa mjera i Provedbenog plana preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije komaraca na području grada Zagreba za 2024. godinu“. Suzbijanje komaraca provode privatne tvrtke izvoditelji dezinsekcije (za obavljanje dezinsekcije posjeduju rješenje koje je izdalo Ministarstvo zdravstva).
Program mjera i Provedbeni plan dezinsekcije komaraca izrađuje Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Služba za epidemiologiju, a u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, program se definira na temelju stručnih znanja, epidemioloških indikacija, rezultata dosadašnje provedbe dezinsekcije komaraca na području grada te dobre prakse u provedbi dezinsekcije.
Program se operativno provodi neprekidno u zatvorenim prostorima i na otvorenim površinama od ožujka do kraja godine.
Temeljne mjere suzbijanja komaraca predviđene Programom su:
suzbijanje razvojnih oblika (ličinki i kukuljica) komaraca u vodi (u leglima) u zatvorenim i na otvorenim prostorima (larvicidne mjere),
uklanjanje legla komaraca koja je moguće ukloniti,
suzbijanje letećih jedinki komaraca zamagljivanjem sa zemlje (adulticidne mjere),
terenski izvidi prema pritužbama građana na komarce te provedba mjera prema utvrđenoj situaciji,
edukacija građana.
Najuspješnija mjera suzbijanja komaraca je suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodi, odnosno uklanjanje svih legla komaraca koje je moguće ukloniti.
Ovisno o dijelu godine u okolišu su prisutne i dominiraju različite vrste komaraca, a sukladno tome provode se potrebne mjere.
U godinama s velikom količinom oborina u proljeće stvaraju se u prirodi brojna raznolika legla komaraca: poplavljene površine, kanali, udubine tla u šumama, duplje drveća te druge stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca. Dolaskom toplih dana iz navedenih legla izlijeću odrasle (leteće) jedinke proljetnih vrsta komaraca. Na području grada Zagreba dio tih jedinki dolijeće (migrira) iz okolnih područja koja su izvan granica grada Zagreba, poplavljenih područja uz rijeku Savu. Aktivnost proljetnih vrsta u Zagrebu traje svega nekoliko tjedana.
Tijekom ljeta smetnju građanima stvaraju vrste komaraca koje se uglavnom razvijaju u dvorištima i vrtovima, u raznolikim leglima koja najčešće nastaju radi neznanja i nemara ljudi: otvorene posude s vodom (kante i bačve), različiti predmeti u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane, začepljeni oluci te raznolika druga mjesta. Tijekom ljeta legla komaraca postaju i slivnici s vodom na ulicama.
Suzbijanje razvojnih oblika komaraca u leglima (larvicidne mjere) provode se od sredine ožujka u svim do sada zabilježenim leglima komaraca na području grada kontinuirano svakih dva tjedna, što uključuje navedena raznolika prirodna legla komaraca, potoke s taložnicama i retencijama te ostala legla kao što su gume u dvorištima tvrtki koje posluju gumama, vrtovi s otklopljenim bačvama i kantama s vodom na području grada, slivnici na ulicama te brojna druga mjesta.
Osim u navedenim leglima koja su stalna, suzbijanje komaraca obavlja se u svim leglima koja budu pronađena tijekom terenskih izvida, a najčešće su u privatnim dvorištima i vrtovima.
Nakon pritužbe građana na komarce, izvoditelji suzbijanja komaraca obavljaju terenski izvid na adresama građana koji se žale, što uključuje pregled područja gdje osoba živi (adresu prijave i okolno dostupno područje u krugu od 100 m), edukaciju građana o uklanjanju legla te prema utvrđenoj situaciji provedbu suzbijanja komaraca.
Najuspješnija mjera suzbijanja komaraca je uklanjanje legla komaraca (ako je moguće) i suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodi.
Suzbijanje letećih jedinki komaraca (adulticidne mjere) provodi se kada komarci predstavljaju izrazitu smetnju građanima, odnosno u situaciji kada se pojave vrlo brojne populacije komaraca na područjima koja su gusto naseljena ili ih u rekreacijske i druge svrhe koristi veći broj građana. Proljetne vrste komaraca brojnije su u južnim dijelovima grada, bliže rijeci Savi. Stoga je i suzbijanje letećih jedinki proljetnih vrsta komaraca uglavnom usmjereno na južne dijelove grada. Aktivnost proljetnih vrsta traje dva do tri tjedna, nakon čega prirodno opada.
Adulticidne mjere suzbijanja proljetnih jedinki komaraca provode se tijekom lipnja i početkom srpnja, ovisno o utvrđenoj brojnosti komaraca i vremenskim uvjetima.
Suzbijanje odraslih jedinki tijekom ljeta (tigrasti komarci i druge vrste) provodi se od srpnja do rujna, na ograničenim malim površinama na kojima se utvrdi povećan broj i izraženo dosađivanje komaraca.
Suzbijanje letećih komaraca sa zemlje obavlja se metodom zamagljivanja (hladni ili topli postupak) pomoću uređaja koji se nalaze na vozilima ili pomoću ručnih zamagljivača. Navedeni način suzbijanja je dobro uočljiv, bučan, a ponekad ga prati i neugodan miris vrlo sitnih kapljica otopine koje lebde u zraku. Većina građana smatra da je takav način najbolji za suzbijanje dosadnih napasnika. No, takvo uvjerenje je pogrešno: metode suzbijanja letećih komaraca su slabo učinkovite, štetne za neciljane vrste i štetne za okoliš.
Suzbijanje komaraca avionom iz zraka u Republici Hrvatskoj u naseljenim područjima je zabranjeno 1992. godine i od tada se u gradu Zagrebu ne provodi. Premda su aviotretmani najvidljiviji oblik suzbijanja komaraca, među mjerama za suzbijanje komaraca su najmanje učinkoviti, dugoročno bez učinka, a mogu biti pogubni za neciljane vrste i štetni za okoliš.
Osim navedenih mjera suzbijanja komaraca, važan dio suzbijanja komaraca je aktivna pretraga terena, otkrivanje do tada nepoznatih legla komaraca te provedba mjera suzbijanja komaraca u njima.
Ako Vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci ili druge vrste komaraca, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli. Više: Spriječimo razvoj komaraca.
Ako niste uspjeli pronaći legla komaraca u Vašoj okućnici, možete pozvati u pomoć tvrtku zaduženu za suzbijanje komaraca na području Vašeg stanovanja i potražiti pomoć. Tvrtka će obaviti izvit kod Vas i Vaših susjeda, pokušati pronaći legla komaraca i poduzeti potrebne mjere suzbijanja.
Tvrtke koje provode suzbijanje komaraca na području grada Zagreba
Popis tvrtki koje su sklopile ugovor s Gradom Zagrebom i tijekom 2024. godine provode mjere suzbijanja komaraca u Zagrebu nalazi se na poveznici: https://www.zagreb.hr/suzbijanje-komaraca/91846
Nositelj i provoditelj programa: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Invazivni tigrasti komarac, Aedes albopictus
Tijekom posljednja dva desetljeća na području Europe, uključujući Hrvatsku, sve češće se bilježe epidemije bolesti i uneseni slučajevi bolesti koje prenose komarci. Vrste komaraca koje su najznačajnije kao vektori (prijenosnici uzročnika bolesti) na području Europe (i Hrvatske) su invazivni tigrasti komarac Aedes albopictus i domaći komarac Culex pipiens.
Prvi nalaz tigrastog komarca u Hrvatskoj zabilježili su djelatnici Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ 2004. godine u Zagrebu. Slijedili su brojni nalazi vrste u priobalnim gradovima i na otocima. Od tada do danas vrsta je postupno širila svoj areal i tako postajala iz godine u godinu sve ozbiljniji molestant (napasnik) ljudi, najviše tijekom vrućih ljetnih dana. Danas je tigrasti komarac udomaćen na području cijele Hrvatske. Osim što je značajan kao molestant koji je aktivan tijekom cijelog dana, tigrasti komarac je značajan i kao vektor bolesti. Komarac Ae. albopictus dokazan je i kompetentan prijenosnik dengue, Zika i chikungunya virusa.
Pojava infekcija čije uzročnike prenosi Ae. albopictus tijekom posljednja dva desetljeća na području Europe sve je češća. U Hrvatskoj su zabilježeni autohtoni slučajevi dengue groznice 2010. godine na poluotoku Pelješcu. Povremeno se bilježe uneseni slučajevi bolesti koje prenosi ova vrsta (osobe su se zarazile izvan Hrvatske i vratile u Hrvatsku sa simptomima bolesti), kao što su Zika virusna infekcija, chikungunya i dengue groznica. U takvim situacijama moguć je prijenos virusa sa zaražene osobe na lokalno stanovništvo, ako je na tom području prisutan komarac vektor određenog virusa. Od 2012. godine do sada na području Hrvatske bilježe se i druge bolesti koje prenose komarci, kao što su West Nile i Usutu virusna infekcija, čiji je primarni vektor vrsta Cx. pipiens. No, istraživanja prisutnosti virusa u komarcima na području grada Zagreba u razdoblju od 2015. do 2020. godine, potvrdila su prisustvo Usutu virusa u vrste Ae. albopictus, uz prisustvo u vrste Cx. pipiens.
Druga invazivna vrsta Aedes japonicus pronađena je prvi put u Hrvatskoj 2013. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji tijekom istraživanja komaraca u suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije. Na području grada Zagreba Ae. japonicus je pronađen 2015. godine i od tada ova vrsta postupno širi areal u zelenim sjevernim dijelovima grada. U cijeloj Hrvatskoj je do kraja 2019. godine vrsta Ae. japonicus zabilježena u 14 županija kontinentalne i primorske Hrvatske. Ova vrsta nije molestant i manjeg je zdravstvenog značaja od vrste Ae. albopictus.
Tijekom posljednjih nekoliko godina u Europi se bilježe nalazi vrsta invazivnih komaraca koje do tada nisu bile prisutne na promatranim područjima. Među njima iznimno je važna vrsta Aedes aegypti, najznačajniji komarac vektor u svijetu. Pojavu novih vrsta invazivnih komaraca očekujemo i na području Hrvatske.
Nakon što je zabilježio prvi put invazivne komarce Ae. albopictus i Ae. japonicus u Hrvatskoj, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kontinuirano i temeljito provodi istraživanje i praćenje rasprostranjenosti i širenja ovih vrsta te poduzima mjere s ciljem smanjenja njihove brojnosti: iz godine u godinu unaprjeđuje Program dezinsekcije komaraca, provodi edukaciju građana, sudjeluje u različitim Europskim projektima kojima je cilj učinkovita kontrola - nadzor, praćenje, istraživanje vrsta i smanjenje njihove brojnosti suvremenim i konvencionalnim metodama.
S ciljem osiguravanja što kvalitetnijeg nadzora nad invazivnim komarcima te dobivanja podataka koji su osnova za procjenu rizika od pojave bolesti koje komarci prenose, tijekom 2022. godine na području grada Zagreba provedeno je istraživanje prisutnosti invazivnih vrsta komaraca, njihove rasprostranjenosti i sezonske dinamike aktivnosti i brojnosti.
Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom tijekom 2022. godine financiro je provedbu navedenih aktivnosti u okviru „Programa istraživanja i praćenja invazivnih vrsta komaraca na području grada Zagreba u 2022. godini“.
Na slici niže su prikazani lokaliteti na području grada Zagrebu na kojima su pronađene invazivne vrste komaraca tijekom 2022. godine. Više o provedenim aktivnostima i rezultatima provedbe programa možete pročitati ovdje.
Lokaliteti na području grada Zagrebu na kojima su pronađene invazivne vrste komaraca tijekom 2022. godine
Projekt Aedes Invasive Mosquito (AIM) COST Action ima cilj uspostaviti prekograničnu mrežu institucija i partnera diljem Europe kako bi se učinkovito i zajednički pristupilo upravljanju rizikom od unosa i širenja egzotičnih invazivnih virusa koji se prenose komarcima (Exotic Invasive Aedes Mosquito Borne Viruses - EIAMBVs). Sudionici projekta zajednički će identificirati i popuniti praznine u znanju, povećati učinkovitost u istraživanju, standardizirati, optimizirati i promovirati nove postupke nadzora i postupke kontrole komaraca te poboljšati širenje informacija.
U tropskim područjima komarci vrsta Aedes su zaslužni za više od 100 milijuna simptomatskih slučajeva virusnih bolesti godišnje, kao što su dengue, chikungunya i Zika virusna infekcija te tisuće smrtnih slučajeva. Porastom trgovine i putovanja, u Europu je uneseno nekoliko invazivnih vrsta komaraca roda Aedes, a one vrlo brzo šire svoj areal i tako postaju široko rasprostranjene noseći sa sobom značajan javnozdravstveni rizik.
U okviru projekta tri su radne skupine:
- Praćenje i nadzor invazivnih vrsta komaraca i egzotičnih virusa koje prenose invazivni komarci.
- Konvencionalne i inovativne metode kontrole i suzbijanja invazivnih komaraca.
- Širenje, prilagodba i komunikacija.
AIM COST Action projektom koordinira Alessandra della Torre (Sveučilište La Sapienza, Rim, Italija).
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ jedan je od sudionika provedbe projekta, a članica Management Committee projekta iz Zavoda je dr.sc. Ana Klobučar.
U okviru projekta AIM COST Action cilj je promovirati i aplikaciju Mosquito Alert koja omogućuje građanima da upoznaju invazivne vrste komaraca te pomažu u nadzoru nad njima. Uz pomoć svog mobilnog uređaja građani mogu poslati fotografije komaraca i tako prijaviti njihovu prisutnost. Tim za determinaciju vrsta komaraca obavit će determinaciju vrste koja se nalazi na fotografiji i sudioniku dati povratnu informaciju radi li se o invazivnoj vrsti, uobičajenoj domaćoj vrsti komarca koja može prenositi viruse ili je u pitanju komarac iz treće skupine. Na taj način korisnici aplikacije pomažu u praćenju širenja prethodno unesenih invazivnih vrsta komaraca te u otkrivanju novih invazivnih vrsta na nekom području. Putem aplikacije moguće je prijaviti pronađena legla komaraca te informacije o ubodu komaraca.
Aplikacija je kreirana u Španjolskoj gdje se koristi od 2015. godine, a tijekom prošle i početkom ove godine je ažurirana kako bi se mogla koristiti u drugim Europskim državama. Sudionici projekta AIM Cost Action preveli su aplikaciju na svoj jezik, tako da građani iz bilo koje europske države mogu putem aplikacije prijaviti zapažanje invazivnih Aedes vrsta.
Mosquito Alert aplikacija može se preuzeti s Google Play-a i drugih trgovina aplikacijama. Prevedena je na hrvatski jezik.
Preuzmite Mosquito Alert aplikaciju i pomozite u nadzoru nad invazivnim komarcima i osvješćivanju zajednice.
Voditeljica AIM COST Action projekta: Alessandra della Torre, Sveučilište La Sapienza, Rim, Italija
Trajanje projekta: 06.09.2018. – 05.09.2022.
Novosti i informacije vezane uz AIM COST Action projekt možete pratiti na internet stranici: https://www.aedescost.eu/
Kontakt osoba za više informacija: dr. sc. Ana Klobučar, prof., ana.klobucar@stampar.hr