Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ već je više od 70 godina vjerni voditelj i pratitelj građana grada Zagreba na putu ostvarenja zdravlja kao „stanja potpunoga tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti“. Danas zapošljava 447 stručnjaka različitih profila.
Osnovan je 1949. godine pod nazivom Higijenski zavod, a djelovao je kao stručna i istraživačka ustanova za sva pitanja s područja higijene i preventivne medicine.
Godine 1961. Narodni odbor grada Zagreba donosi rješenje o Zavodu za zaštitu zdravlja grada Zagreba. Tom odlukom Higijenski zavod proglašen je samostalnom zdravstvenom ustanovom koja djeluje kao samostalna ustanova organizirana na načelima društvenog samoupravljanja.
Zadatak je Zavoda, kako stoji u toj odluci, da organizira i provodi preventivnu zdravstvenu službu, unaprjeđuje javnu higijenu, proučava probleme s područja komunalne, industrijske i prehrambene higijene, usklađuje rad zdravstvenih ustanova na području grada radi provođenja općih zdravstvenih mjera i akcija za zaštitu narodnog zdravlja, pruža stručnu pomoć u provođenju preventivnih mjera i da daje metodske upute zdravstvenim ustanovama, proučava i sprečava zarazne bolesti i epidemije te bolesti koje nastaju zbog nehigijenskih uvjeta života. Nadalje, zadatak Zavoda je da proučava probleme zdravstvene zaštite majki, dojenčadi, predškolske i školske djece i mladeži, proučava probleme socijalnih bolesti, organizira rad na zdravstvenom prosvjećivanju i sudjeluje u njemu te prikuplja, obrađuje i analizira podatke zdravstvene statistike.
Godine 1994. Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreba mijenja ime u Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, 2008. godine u Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, a 2014. godine u Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
Naša je vizija, kao jednog od centara medicinske izvrsnosti u Republici Hrvatskoj, biti najbolja javnozdravstvena ustanova u široj regiji, a naša misija očituje se u pružanju usluga iz područja javnoga zdravstva, poštujući pritom najviše standarde društveno odgovornoga ponašanja i znanstveno utemeljenih spoznaja te nudeći korisnicima pouzdanost i kvalitetu po načelima zdravstvene izvrsnosti.
Danas smo vodeća ustanova u praksi i uslugama sustava javnog zdravstva Republike Hrvatske. Djelatnosti Zavoda su javno zdravstvo, epidemiologija, zdravstvena ekologija i zaštita okoliša, klinička mikrobiologija, školska i sveučilišna medicina, javnozdravstvena gerontologija, prevencija ovisnosti i zaštita mentalnoga zdravlja. Zavod je ujedno i nastavna baza Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb. Suradna smo ustanova Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Veleučilišta Velika Gorica i Zdravstvenog učilišta Zagreb i drugih pa tako uspješno obnašamo svoju obrazovnu ulogu u zajednici. Istaknut je i međunarodni sporazum sa Sveučilištem Alma Mater iz Salzburga, Podružnicom Sveučilišta u Mariboru, za gerontološko javnozdravstvenu djelatnost na državnoj razini. S navedenim visokoobrazovnim ustanovama Zavod surađuje i na ERASMUS i HORIZON 2020 programima. Najviše smo ocijenjena zdravstvena ustanova od strane Hrvatske agencije za znanost i obrazovanje, čemu u prilog govori i činjenica da je u 2018. godini u Zavodu objavljen 191 znanstveni i stručni rad.
Zavod ima uspostavljenu suradnju s vodećim javnozdravstvenim i znanstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi za javno zdravstvo, Institut za medicinska istraživanja, Hrvatski veterinarski institut, Institut Ruđer Bošković, Državni hidrometeorološki zavod i dr., centralnoj i jugoistočnoj Europi (Slovenija, Austrija, Njemačka, Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora), ali i sa Sveučilištem u Bocvani i Gradom Kinshasom, DR Kongo.
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ prepoznat je u svojim naporima za svrstavanje u centre izvrsnosti. S ponosom nosimo naziv referentnih centara Ministarstva zdravstva i to u području zaštite zdravlja starijih osoba, bjesnoće, farmakoepidemiologije, ispitivanja zdravstvene ispravnosti hrane i dijagnostike spolno prenosivih bolesti. Godine 2013. Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo je Službu za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Referentnim laboratorijem za mikotoksine u hrani i hrani za životinje, 2014. godine Referentnim laboratorijem za provedbu analiza za utvrđivanje patvorenosti meda, a 2019. Laboratorijem za pesticide u hrani biljnog podrijetla za pesticide u voću i povrću, žitaricama te ispitivanje pesticida pojedinačnim metodama, čime je Zavod otvorio put za suradnju i umrežavanje s europskim referentnim centrima u sustavu sigurnosti hrane.
Među najznačajnijim projektima koje Zavod provodi ističu se: formiranje Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe, Oznaka kontrolirane kvalitete, Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, GeroS - sustav za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba te funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, neodvojivo povezan s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH, Model prehrambeno-gerontoloških normi za jelovnike u domu za starije i gerontološkom centru, Postupnik za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti, Peludna prognoza - inovativna mobilna aplikacija namijenjena oboljelima od alergija, koju je razvio Portal PLIVAzdravlje u suradnji sa Zavodom, Eko-škola u okviru sustava upravljanja okolišem ISO 14 001 i dr.
S obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nije moguće znanstveno utemeljenom metodom utvrditi izvornost hrane čiji sastav i kvalitetu nužno određuje zemljopisno podrijetlo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u suradnji s partnerom, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, osmislio je projekt „Centar za sigurnost i kvalitetu hrane“. U okviru projekta provodit će se znanstvena istraživanja i analitički postupci sa svrhom utvrđivanja izvornosti određenog proizvoda/hrane, a u skladu s prioritetima postavljenim od strane Europske komisije. Ovaj je projekt, vrijedan 63 milijuna kuna, sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u budućnosti planiramo da isti preraste ne samo u nacionalni, nego i regionalni centar.
Grad Zagreb ulaže velike napore u očuvanju i unaprjeđenju stanja okoliša i održivog razvoja te u unaprjeđenju zdravlja i dobrobiti svih građana i budućih generacija pa slijedom toga i Zavod provodi niz ispitivanja i kontinuirano praćenje (monitoring) zdravstvene ispravnosti okolišnih čimbenika u svrhu procjene utjecaja na zdravlje ljudi te stanje okoliša. Projekt Ekološka karta Grada Zagreba osnova je u uspostavljanju ravnoteže između kvalitete životne sredine, zdravlja i životnih navika građana te prostorno – funkcionalne strukture grada.
Jedna od najznačajnijih javnozdravstvenih aktivnosti Zavoda jest upravo inicijativa za osnivanje Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe (SEEN-FSQC), prve europske organizirane skupine javnozdravstvenih, nastavnih i znanstvenih ustanova, fakulteta i laboratorija.
Mreža je nevladina organizacija koja okuplja regionalne zavode, odnosno institute za javno zdravlje, fakultete koji na bilo koji način sudjeluju u obrazovanju kadrova i u procesu proizvodnje i distribucije hrane, znanstvene institute te privatne laboratorije iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Slovenije i Republike Srbije.
Zadaća Mreže je osigurati jedinstvene standarde navedenih zemalja jugoistočne Europe, ali istovremeno pomoći i domicilnim proizvođačima hrane da budu konkurentniji, kako na domaćim, tako i na stranim tržištima te zajednički djelovati na nacionalnu legislativu pojedinih zemalja, kako bi ta kontrola doista bila neovisna, a ekspertize koje se šalju u cijelosti ujednačene. Nadalje, zadaća Mreže je koordinacija i osmišljavanje EU projekata, prije svega oslanjajući se na sredstva Fonda za regionalni razvoj, kao i suradnja na ERASMUS + i HORIZONT 2020 programima.
Osnovni razlozi osnivanja Mreže potaknuti su jačanjem potrebe za osiguranjem standardizacije, poticaja testiranja i inspekcijskog nadzora kao potpornog pristupa te menadžmenta kvalitete (akreditacije i certifikacije), kao osnove poslovanja u području sigurnosti hrane. Svrha formiranja SEEN FSQC Mreže promocija je kulture sigurnosti hrane prilikom proizvodnje i plasmana kao osnovnog kodeksa ponašanja svih dionika, ujednačavanje legislative iz područja sigurnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane te promocija preventivnih analiza tijekom proizvodnje i plasmana proizvoda. Planirane aktivnosti Mreže promišljeni su odgovor struke u skladu s aktualnim potrebama tržišta i jačanja svijesti na razini populacije o potrebi samokontrole kao najsigurnije, najetičnije i najjeftinije konačne opcije.
Tradicija i značaj javnozdravstvenih institucija na području jugoistočne Europe predstavljaju ključan potencijal u jačanju udružene uloge regionalnih zavoda za javno zdravstvo, ali i drugih institucija i laboratorija koji se bave sigurnošću hrane i razvoju njihovih kapaciteta. Umrežavanje lidera struke omogućuje jasnije postavljanje uvjeta za standardizaciju javnozdravstvenih postupanja u ovoj prekograničnoj regiji Europe te daje visoki doprinos u razmjeni znanja, edukaciji i pomoći donositeljima odluka.
I na kraju, ne manje važno, Zavod kontinuirano provodi niz javnozdravstvenih akcija, zajedno sa drugim važnim dionicima, među kojima ističemo: Navike promijeni i zdravlje pokreni, na Sljemenu i u Maksimiru, humanitarni Zumbathon „Muškarci plešu za žene“, na krovu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Maksimirski Minus Zwei Cener – najljepšu utrku grada Zagreba u Parku Maksimir i mnoge druge.
Poznati hrvatski liječnik dr. Andrija Štampar rođen je 1. rujna 1888. godine u Brodskom Drenovcu. Medicinu je diplomirao u Beču 1911. godine nakon čega je radio kao općinski liječnik u Novoj Gradiški, a potom kao zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb Narodnoga vijeća u Zagrebu.
Od 1919. do 1930. godine djelovao je kao načelnik higijenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu i u tom je razdoblju utemeljio zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji, organiziravši 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakterioloških stanica, antituberkuloznih, antiveneričnih i antitrahomskih ambulanti i dr.). Svojim je programom nastojao ostvariti da liječnik postane socijalni radnik i narodni učitelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pučanstva te je ojačao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj.
Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature, bio je smijenjen 1930. godine, a sljedeće godine umirovljen. Od tada je djelovao kao stručnjak Higijenske organizacije Društva naroda u europskim zemljama i SAD-u. Od 1933. do 1936. godine boravio je u Kini, gdje je reorganizirao javnu zdravstvenu službu. Iako je 1931. bio izabran za profesora soc. medicine zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta, nadležna tijela vlasti nisu htjela potvrditi njegov izbor sve do 1939. godine. Za dekana toga fakulteta bio je izabran 1940. godine, a pri Sveučilištu u Zagrebu osnovao je Ured za socijalnu i zdravstvenu zaštitu slušača.
Nakon II. svjetskog rata dr. Štampar bio je ravnatelj Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, dekan Medicinskoga fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik JAZU (1947. – 1958.) i osnivač Instituta za higijenu rada. Godine 1946. bio je izabran za prvoga potpredsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a te za predsjednika Privremene (Interimne) komisije, koja je do ratifikacije ustava Svjetske zdravstvene organizacije obavljala dužnost te organizacije. Predsjedao je prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi 1948. godine, nakon čega je kao izaslanik SZO-a proučavao javno zdravstvo i medicinsko školstvo u Afganistanu, Egiptu, Sudanu i Etiopiji.
Principi dr. Andrije Štampara koji su i danas temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine:
- Važnije je obavještavanje naroda od zakona.
- Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.
- Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike.
- Socijalna terapija bitnija je od individualne.
- Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.
- Ne smije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam).
- U zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu.
- Liječnik treba biti narodni učitelj.
- Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja.
- Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija.