Dan 20. kolovoza je Svjetski dan komaraca. Toga dana 1897. godine engleski liječnik Ronald Ross otkrio je da ženke komaraca Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima. U spomen na to veliko otkriće, svake godine u svijetu se obilježava Svjetski dan komaraca (World Mosquito Day).
Malarija je zarazna bolest koju uzrokuju paraziti roda Plasmodium. Paraziti se na ljude prenose ubodom zaražene ženke komarca iz roda Anopheles. Malarija se može prevenirati i liječiti, a ako se pravovremeno ne liječi, može uzrokovati ozbiljne komplikacije. Prema podacima i procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u 2019. godini u svijetu je bilo 229 milijuna oboljelih od malarije. Procijenjeni broj umrlih od malarije te godine iznosi 409 000. Djeca mlađa od pet godina najranjivija su skupina; u 2019. godini 67% (274 000) svih smrtnih slučajeva od malarije u svijetu pripada navedenoj skupini. Područje Afrike najteže je pogođeno malarijom.
Na području Europe bilježe se najvećim dijelom (99%) uneseni slučajevi bolesti, radi čestih putovanja ljudi u endemska područja malarije. U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena sredinom prošlog stoljeća, od tada bilježimo samo unesene slučajeve bolesti.
Osim malarije, brojne su druge bolesti u svijetu koje komarci prenose: denga, žuta groznica, chikungunya, Zika virusna infekcija, različite vrste encefalitisa te druge bolesti. Sposobnost prijenosa zaraznih bolesti na ljude komarce stavlja na prvo mjesto na popisu najsmrtonosnijih životinja na svijetu.
Među bolestima koje se bilježe na području Europe (i Hrvatske) tijekom posljednjeg desetljeća, a koje prenose komarci, najčešća je groznica Zapadnog Nila (West Nile groznica). Prema izvješću Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), tijekom 2020. godine u zemljama EU i zemljama u okruženju prijavljeno je ukupno 336 slučajeva oboljenja ljudi od groznice Zapadnog Nila, najviše u Grčkoj (143), zatim Španjolskoj (77) i Italiji (66). Hrvatska tijekom 2020. godine, niti ove 2021. godine do danas nije zabilježila ni jedan slučaj groznice Zapadnog Nila u ljudi.
U svijetu je opisano približno 3500 vrsta komaraca, a u Hrvatskoj su do sada pronađene 52 vrste. Srećom, mali je broj vrsta koje mogu prenositi uzročnike bolesti, većina vrsta značajne su samo kao napasnici koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima i odmoru.
U naseljima i gradovima na našem području tijekom ljetnih mjeseci česta je vrsta komarca tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta. Tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana, najviše sredinom jutra i popodneva. Za razvoj mu je potrebna mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Stoga se razvija u raznolikim malim i velikim nakupinama vode u okolišu, u dvorištima i vrtovima (nepoklopljene kante i bačve s vodom, tanjurići tegli za cvijeće, gume na otvorenom, odbačeni predmeti u okolišu u kojima se zadržava kišnica, vaze na grobljima, začepljeni oluci te razna druga mjesta s vodom. Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca zastupljene u naseljima, najčešće vrsta Culex pipiens (važna kao prijenosnik virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa).
Svjetski dan komaraca je prilika da se prisjetimo tri osnovna koraka u borbi protiv komaraca:
Spriječimo razvoj komaraca: potrebno je pregledati dvorište i vrt, ukloniti vodu koja može postati ili je već postala leglo komaraca (više o tome pogledajte OVDJE i OVDJE)
Zaštitimo se od komaraca (više o tome pogledajte OVDJE i OVDJE)
Pomozimo u učenju i osvješćivanju zajednice kako bi naša zajednička borba protiv komaraca bila što uspješnija - preuzmimo Mosquito Alert aplikaciju na pametni telefon i pomozimo u nadzoru nad zdravstveno značajnim vrstama komaraca (više o tome pogledajte OVDJE).
Tekst pripremila: dr.sc. Ana klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Služba za epidemiologiju
