Svjetski dan komaraca, World Mosquito Day obilježava se 20. kolovoza. Toga dana 1897. godine dogodilo se značajno otkriće: Britanski liječnik Ronald Ross otkrio je da ženke komaraca roda Anopheles prenose uzročnika malarije među ljudima. Kako bi ovaj povijesni trenutak bio trajno zabilježen, utemeljen je Svjetski dan komaraca koji se u svijetu obilježava svake godine.
Stoga ove godine, kao i prethodnih godina, želimo obilježiti taj dan i osvijestiti prisutnost komaraca, ne samo kao napasnika, nego kao prijenosnika uzročnika bolesti (vektora bolesti).
Komarci u svijetu prenose brojne zarazne bolesti: malarija, denga, žuta groznica, chikungunya, Zika virusna infekcija, West Nile i Usutu virusna infekcija te drugi encefalitisi i bolesti. Tijekom posljednjih godina svaka deseta osoba našeg planeta Zemlja zarazi se nekom od bolesti koju prenose komarci (približno 700 milijuna godišnje), a umre približno milijun ljudi godišnje.
Ove godine naglasak stavljamo na utjecaj klimatskih promjena na komarce i pojavu bolesti koje komarci prenose. Komarcima prenosive bolesti imaju svoja prirodna žarišta, koja u značajnoj mjeri određuju klimatski uvjeti. Promjene klime utječu na promjene u prirodi, na kretanje i život komaraca, ali i brojnih vrsta životinja, od kojih su neke rezervoari uzročnika bolesti koje komarci prenose. Slijedi da promjene klime dovode do promjena u širenju komarcima prenosivih bolesti.
Godina 2024. najtoplija je godina otkad postoje mjerenja. To je godina u kojoj je prosječna temperatura na globalnoj razini za +1,6 °C prekoračila vrijednost iznadprosječne temperature predindustrijskog razdoblja (1850.-1900.), odnosno za +0,72 °C prosječnu godišnju temperaturu razdoblja od 1991. do 2020. godine. Prosječna godišnja temperatura Europskog kontinenta u 2024. godini viša je za +1,47 °C od prosječne godišnje temperature za razdoblje od 1991. do 2020. godine. Navedene podatke objavila je u siječnju ove godine Služba Europske komisije za klimatske promjene „Copernicus“ (Climate Change Service). Više temperature i dulje razdoblje toplog dijela godine stvaraju povoljnije uvjete za život, razmnožavanje i trajanje sezonske aktivnosti komaraca. Više ljetne temperature na Europskom području značajno pogoduju aktivnosti invazivnog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Blage zime omogućuju preživljavanje većeg broja jedinki i vrsta komaraca tijekom zime, što rezultira većim populacijama u proljeće i ljeto. Sveukupno povišenje temperature zraka omogućava tigrastom komarcu širenje prema sjevernijim geografskim širinama, u područja gdje prethodno ova vrsta nije mogla prezimiti i obitavati. Osim porasta temperature i širenja areala invazivnih vrsta komaraca, i drugi čimbenici klimatskih promjena pomažu u povećanju brojnosti i aktivnosti komaraca te pojavi bolesti koje komarci prenose: promjene u oborinama, povećana vlažnost zraka, promjene u korištenju zemljišta (urbanizacija).
Bolest koja je u najznačajnijem teritorijalnom širenju i porastu broja slučajeva u svijetu je denga. U 2023. godini prijavljeno je više od 5 milijuna slučajeva denge, dok je u 2024. prijavljeno više od 14 milijuna slučajeva, s gotovo 12 000 smrtnih ishoda. Većina slučajeva prijavljena je s područja Američkog kontinenta, gdje je zabilježen porast pojave ove bolesti do tad nezapamćenih razmjera. Ove godine do sada je prijavljeno 3,6 milijuna slučajeva denge i približno 1 900 smrtnih ishoda u 94 zemlje i područja.
Denga je virusna bolest autohtono široko rasprostranjena u tropskim i suptropskim područjima. Prenosi se s čovjeka na čovjeka putem komaraca. Na globalnoj razini viruse denge (DENV 1-4) uglavnom prenose invazivne vrste komaraca Aedes aegypti i Ae. albopictus (tigrasti komarac). Na području Europe vrsta Ae. aegypti je udomaćena na području oko Crnog mora, na Cipru i na otoku Madeira, dok je vrsta Ae. albopictus udomaćena u velikom dijelu Europe. Denga u Europi nije endemska bolest. Pojava autohtonih slučajeva bolesti u Europi je povezana s unosom virusa putem zaraženih putnika koji dolaze iz endemskih područja denge (importirani slučajevi bolesti) u područja s aktivnim udomaćenim komarcima vektorima (Ae. albopictus i Ae. aegypti). Na području Europe iz godine u godinu broj autohtonih slučajeva denge značajno raste. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC), prve autohtone infekcije virusom denge na Europskom kontinentu su zabilježene 2010. godine u Hrvatskoj i Francuskoj. Od tada do 2021. godine autohtona denga je kontinuirano bilježena s relativno malim brojem slučajeva (najviše 13 u pojedinoj državi). U 2022. godini zabilježeno je ukupno 65 autohtonih slučajeva denge (Francuska), u 2023. godini 128 slučajeva (tri Europske države), dok je u protekloj 2024. godini Europa evidentirala 304 potvrđena i jedan vjerojatni slučaj denge.
Nagli globalni porast pojave ove bolesti tijekom posljednjih godina potaknut je sve povoljnijim klimatskim uvjetima za komarce, povećanom mobilnošću ljudi i urbanizacijom. Pojava tropskih bolesti u Europi uvelike je uzrokovana promjenom rasprostranjenosti komaraca vektora, prvenstveno Ae. albopictus i Ae. aegypti. Izvješće časopisa Lancet Countdown za 2024. godinu o zdravlju i klimatskim promjenama navodi da je klimatska pogodnost za prijenos denge uz pomoć vrste Ae. albopictus na globalnoj razini u razdoblju od 1951. do 2023. godine porasla za 46,3%, odnosno 10,7% za prijenos vrstom Ae. aegypti u istom razdoblju.
Premda je denga najčešća bolest u svijetu i njena pojava sve češća u Europi, najčešće bolesti koje komarci prenose na europskom kontinentu su infekcija virusom Zapadnog Nila (West Nile, WNV) i Usutu virusna infekcija (USUV). Virusi WNV i USUV su tropski virusi s područja Afrike, a tijekom nekoliko proteklih desetljeća preneseni su na područje Europe, gdje su sada stalno prisutni. Rezervoari ovih virusa su ptice u prirodi, a viruse sa ptica na ljude prenosi domaći komarac Culex pipiens, vrsta koja nam najčešće noću ometa san. Virusi se putem komaraca ne mogu prenijeti s čovjeka na čovjeka. Prema podacima ECDC-a, tijekom ove godine do dana 6. kolovoza na području Europe ukupno su zabilježena 202 slučaja infekcije virusom Zapadnog Nila u ljudi.
Zaključno, bolesti koje komarci prenose sve su češće i na našem području. Tome pridonose klimatske promjene, globalizacija i urbanizacija. Obaveza nas kao građana je zaštititi se od komaraca, a prvi korak u zaštiti je briga o našem neposrednom okolišu (dvorištu i vrtu) te sprječavanje razvoja komaraca gdje god je to moguće.
https://stampar.hr/sites/default/files/2021-07/zastitimo_se_od_komaraca_digital-konacni.pdf
https://stampar.hr/sites/default/files/sprijecimo_razvoj_komaraca_digital-konacni.pdf
Ana Klobučar, dr. sc. biologije
voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
Služba za epidemiologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar”
