60. obljetnica Međunarodnog dana pismenosti obilježava se 8. rujna, s ciljem promicanja pismenosti kao ljudskog prava i temelja za obrazovanje, osnaživanje i održivi razvoj. Obilježavanje je započelo na inicijativu UNESCO-a s ciljem osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti, koji još uvijek pogađa veliki dio stanovništva te promicanju važnosti učenja i pismenosti. Pismenost je temeljno ljudsko pravo, značajno je za stjecanje ključnih kompetencija - novih znanja, vještina, vrijednosti, stavova i ponašanja, koji su preduvjet cjeloživotnom obrazovanju.
Ključna područja fokusa za 2026. godinu:
- Ljudi – promicanje socijalne uključenosti i ljudskih prava te osnaživanje pojedinaca, posebice 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta koji još uvijek nemaju osnovne vještine pismenosti.
- Planet – unaprjeđenje ekološke pismenosti kako bi se zajednicama pomoglo u razumijevanju i rješavanju izazova povezanih s održivošću i klimatskim promjenama.
- Prosperitet – poticanje gospodarskog razvoja, širenje mogućnosti za ostvarivanje prihoda te izgradnja funkcionalnih i financijskih sposobnosti.
Stoga je i tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti posvećena „Pismenosti za ljude, planet i prosperitet“ te naglašava ulogu pismenosti u promicanju uključivosti, podržavanju održive budućnosti i proširenju mogućnosti za život i gospodarski razvoj.
Svijet se brzo mijenja, digitalizacija (uključujući umjetnu inteligenciju /AI/) mijenja način na koji se sustavi, politike, programi i prakse pismenosti dizajniraju, prate i provode. Prema podacima UNESCO-a za 2024. godinu, unatoč napretku najmanje 739 milijuna mladih i odraslih diljem svijeta još uvijek nije imalo osnovne vještine pismenosti. Istodobno, 4 od 10 djece ne postiže minimalnu vještinu čitanja, a 272 milijuna djece i adolescenata nije pohađalo školu u 2023. godini. Prema posljednjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj iz 2021. godine je manje od 1 % nepismenih osoba starijih od 10 godina, ali ti se podaci odnose na pismenost koja podrazumijeva da osoba može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak jednostavan sastavak o svom svakidašnjem životu. U suvremenom društvu danas je potrebno znati mnogo više, što se odražava na širenje pojmova pismenosti na druga područja. Podaci o informatičkoj pismenosti ukazuju kako je u nekim dimenzijama ove pismenosti preko 40 % nepismenih građana Republike Hrvatske.
Sve brže promjene u društvu i gospodarstvu, kao i pojava novih tehnologija, ukazuju kako osnovne vještine čitanja i pisanja nisu dovoljne za daljnji napredak u životu pojedinca. Različite vrste pismenosti su preduvjet uspješnosti na radnom mjestu, ali i sudjelovanja u životu zajednice, povezuje se i s dobnim razlikama (predškolska i rana pismenost, pismenost mladih i odraslih). Pismenost je također bitna za stjecanje šireg skupa znanja, vještina, stavova, vrijednosti i kompetencija u različitim područjima – bilo da se radi o medijskoj i informacijskoj pismenosti, financijskoj pismenosti, tehničkim i strukovnim vještinama, zdravstvu, političkim i društvenim znanostima, znanosti o okolišu, građanskom obrazovanju i kulturi.
Iz perspektive cjeloživotnog učenja potrebno je istražiti napredak pismenosti u četiri područja:
- Povećanje pristupa kvalitetnom osnovnom obrazovanju.
- Pružanje alternativnih mogućosti učenja za djecu izvan škole te niskokvalificirane mlade i odrasle osobe.
- Obogaćivanje pismenih okruženja i kulture cjeloživotnog učenja.
- Implikacije brzog napretka digitalne tehnologije i umjetne inteligencije za vještine pismenosti i pružanje usluga.
Provedbe aktivnosti obilježavanja ovog dana treba usmjeriti na važnost usvajanja vještina digitalne pismenosti za osobno osnaživanje i socijalnu uključenost, ističući ujedno prednosti i razine digitalnog napretka u svijetu koji mora osposobiti pojedinca za snalaženje u okruženju koje je sve digitaliziranije. Prethodne generacije su u digitalni svijet ulazile postupno, međutim danas djeca odrastaju u okruženju u kojem su pametni telefoni, streaming platforme, virtualni asistenti i algoritamske preporuke sastavni dio svakodnevice. Njihova svakodnevna komunikacija sve se češće temelji na memovima, emotikonima, kratkim video sadržajima i viralnim referencama. Ovakvo okruženje značajno utječe i na način na koji se izražavaju i komuniciraju jer ih digitalni uređaji, aplikacije za učenje, umjetna inteligencija i platforme (YouTube, TikTok i dr.) uvode u svijet digitalnog sadržaja često i prije, nego što razviju osnovne komunikacijske vještine.
Pismenost danas podrazumijeva mnogo više od pisanja i čitanja – uključuje i digitalne kompetencije, kritičko promišljanje i aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu. Obilježavajući Međunarodni dan pismenosti ciljanim aktivnostima povezuju se tradicionalne vrijednosti i izazovi digitalnog doba te se stvara poveznica između generacija i tehnologija.
Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Petro Feketa / Alamy / Profimedia
