Svjetski dan fizikalne terapije obilježava se od 1996. godine. Datum 8. rujna je izabran jer je na taj datum 1951. godine osnovana organizacija pod nazivom Svjetska fizioterapija (engl. World Physiotherapy). Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana fizikalne terapije su kardiovaskularne bolesti i moždani udar. Cilj je općoj populaciji promovirati ulogu fizikalne terapije i tjelesne aktivnosti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Ujedno je prilika da se prepozna rad fizioterapeuta kojim doprinose pacijentima i zajednici. Obilježavanjem ovog dana se i donositeljima odluka u zdravstvenom sustavu ističe važnost i uloga fizioterapeuta.

Kardiovaskularne bolesti

Bolesti srca i krvožilnog sustava možemo grupirati u tri skupine ovisno o vrsti i lokaciji krvnih žila koje zahvaćaju: koronarna (ishemijska) bolest (srce i srčani krvožilni sustav), cerebrovaskularna bolest (mozak i moždani krvožilni sustav) te okluzivna bolest perifernih arterija (donji udovi). U podlozi nastanka gotovo svih kardiovaskularnih bolesti su ateroskleroza i hipertenzija. Ateroskleroza je bolest nakupljanja masnih naslaga na stijenkama arterija, a hipertenzija povišen krvni tlak.
Kardiovaskularne bolesti karakteriziraju visoki morbiditet i mortalitet, uz visoke zdravstvene troškove, visoke stope invaliditeta i hospitalizacija. Godišnje u Europi su uzrok smrti kod 5 milijuna Europljana.

Kod pacijenata koji su preboljeli srčani udar ili pate od zatajenja srca, fizioterapeuti provode strogo dozirane i nadzirane programe vježbanja. Ciljana aerobna aktivnost i vježbe snage poboljšavaju kapacitet srca i pluća, pomažu u regulaciji krvnog tlaka i značajno smanjuju rizik od ponovnog srčanog incidenta.

Moždani udar

Moždani udar, poznat i kao cerebrovaskularni inzult, događa se kada je dotok krvi u dio mozga prekinut, što stanicama mozga uskraćuje kisik i uzrokuje njihovo odumiranje. Posljedice mogu varirati od blagih poteškoća do teškog i trajnog invaliditeta, uključujući gubitak govora, paralizu i kognitivna oštećenja.
Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od moždanog udara godišnje umire više od 3.000 osoba, što ga čini jednim od vodećih uzroka smrtnosti u zemlji.

Kontrola ključnih faktora rizika za razvoj moždanog udara uključuje:

• Kontrolu krvnog tlaka: Hipertenzija je „tihi ubojica“ i najveći pojedinačni rizik za moždani udar. Redovito mjerenje krvnog tlaka i pridržavanje propisane terapije su nužni.
• Regulaciju šećera u krvi: Dijabetes značajno oštećuje krvne žile i povećava rizik.
• Održavanje zdrave tjelesne težine: Pretilost je povezana s nizom rizika, uključujući visoki tlak i dijabetes.
• Redovitu tjelesnu aktivnost: Već 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno može značajno smanjiti rizik. Za osobe s postojećim faktorima rizika (poput teškog oblika hipertenzije, dijabetesa ili pretilosti) fizioterapeut provodi procjenu i propisuje individualizirani terapijski program vježbanja, osiguravajući da je aktivnost sigurna, učinkovita i prilagođena zdravstvenom stanju pojedinca.
• Prestanak pušenja: Pušenje udvostručuje rizik od ishemijskog moždanog udara.
• Uravnoteženu prehranu: Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, dokazano štiti zdravlje krvnih žila.

Neurološka rehabilitacija nakon moždanog udara započinje već u prvim danima nakon udara ranom mobilizacijom, čime se sprječavaju komplikacije dugotrajnog ležanja. Zahvaljujući neuroplastičnosti mozga (sposobnost mozga da stvara nove neuronske veze), fizioterapeuti ponavljanjem pokreta pomažu pacijentima ponovno naučiti hodati, koristiti zahvaćenu ruku, održavati ravnotežu i vratiti što je moguće veću samostalnost u aktivnostima svakodnevnog života.

Svjetski dan fizikalne terapije iznova ističe važnost pravilnog vježbanja, promovirajući koncept po kojemu je pokret zapravo lijek, kako u sprječavanju pojave bolesti tako i tijekom procesa oporavka. Fizioterapeuti ne tretiraju samo posljedice bolesti, već educiraju pacijente kako promijeniti životne navike. Kao ključan dio multidisciplinarnog tima, svojom ekspertizom uvelike doprinose vraćanju kvalitete života pacijentima, a ujedno doprinose rasterećenju zdravstvenog i mirovinskog sustava smanjenjem stopa dugotrajnih bolovanja i invaliditeta koji, nažalost, prate kardiovaskularne bolesti i moždani udar.

Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo 

Fotografija: Roman Lacheev / Alamy / Profimedia