 |
Ana Puljak (Zagreb, 1972.), dr. med. voditeljica je Službe za javno zdravstvo Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” od 2022. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine, a 2008. godine je položila specijalistički ispit iz javnog zdravstva. U sklopu specijalizacije završila je stručni poslijediplomski studij „Javno zdravstvo“. Od 2014. do 2020. godine pohađala je edukaciju iz Kognitivno-bihevioralnih terapija te stekla certifikat osposobljenosti za samostalno izvođenje kognitivno-bihevioralnih terapija.
Pripravnički staž odradila je u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu, nakon čega je od 1998. do 1999. godine bila liječnica opće medicine uz rad u savjetovalištu u Studentskoj poliklinici Grada Zagreba. U razdoblju od 1999. do 2003. obnašala je ulogu više stručne suradnice u kontroli bolničkih računa i ugovaranju specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Zagrebu. Od 2003. do 2009. bila je voditeljica Odsjeka javnozdravstvene gerontologije u Službi za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Nakon toga preuzima dužnost voditeljice Odjela javnozdravstvene genomike u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, na kojoj djeluje od 2010. do 2011. godine.
U razdoblju od 2011. do 2022. bila je voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Trenutno je i zamjenica predsjednice Stručnog vijeća Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te članica Upravnog vijeća Specijalne bolnice za plućne bolesti u Zagrebu. Uz to, urednica je i časopisa „Zdravlje za sve“ Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Stručno se usavršavala na brojnim edukacijama. Članica je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog društva za javno zdravstva HLZ-a, Hrvatskog društva kognitivno-bihevioralnih terapija, Europan Association for Behavioural and Cognitive Therapies i European Public Health Association.
U Službi se odvijaju javnozdravstvene aktivnosti: ocjena zdravstvenoga stanja stanovništva na temelju zdravstvenih pokazatelja, utvrđivanje javnozdravstvenih problema, provođenje mjera preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene edukacije stanovništva, promicanje zdravoga načina življenja, prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i prikupljanje podataka o njima.
Aktivnosti Odjela za promicanje zdravlja usmjerene su na primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju bolesti i unaprjeđenje zdravlja opće populacije, populacijskih skupina i pojedinaca.
Mjere promicanja zdravlja provode se kroz rad s ciljnom populacijom: osjetljivim i rizičnim skupinama i profesionalno definiranom populacijom.
U sklopu poslova promicanja zdravih stilova života sa savjetovalištem aktivnosti se provode djelovanjem na životne navike: prehranu, tjelesnu aktivnost, higijenske navike, navike u profesionalnom okruženju i djelovanjem na rizične čimbenike zdravlja: debljinu, tjelesnu neaktivnost, pušenje, stres, neučinkovito komuniciranje, profesionalne rizike te kroz djelovanje na čimbenike socijalnog okoliša.
Mjere promicanja zdravlja provode se u okruženju (obitelj, zajednica, vrtić, škole, radna mjesta), kroz rad u manjim skupinama (radionice), kroz individualno savjetovanje te kroz rad u većim skupinama (predavanja, javnozdravstvene akcije), kroz forme iz područja medija i kulture (kazališne predstave, film radio i televizijske emisije) te kroz stručna predavanja.
U sklopu poslova zdravstvenog informiranja mjere promicanja zdravlja provode se informiranjem kroz sudjelovanje u TV i radio emisijama, tisak, WEB stranicu Zavoda, časopis zavoda, stručna predavanja (za opću populaciju, ciljne skupine i stručnjake iz pojedinih područja).
Aktivnosti prevencije bolesti provode se kroz savjetovališni rad i izradu individualiziranih programa iz područja zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti, uravnotežene prehrane, testiranja intolerancije na prehrambene namirnice (imunoenzimatskom metodom iz seruma krvi) s nutricionističkim savjetovanjem te individualizirane preporuke usvajanja ostalih zdravstveno pozitivnih navika.
Provode se i individualizirana savjetovanja za osobe s kroničnim nezaraznim bolestima i osobe s invaliditetom, članove njihovih obitelji te potencijalno stigmatizirane populacijske skupine.
U Odjelu se provode stručna i znanstvena istraživanja, prate javnozdravstveni pokazatelji vezani za rizične čimbenike te specifični pokazatelj vezane za kvalitetu zdravstvene zaštite.
Poslovi i programi provode se na osnovu definiranih javnozdravstvenih prioriteta.
Sanja Jelušić, dipl. ing. preh. teh. - nutricionist
Utorkom, četvrtkom i petkom od 10:00 do 13:00 sati.
Naručivanje na brojeve telefona (od 09:00 do 11:00 sati te od 12:00 do 15:00 sati) 01 4696 168, 01 4696 118 ili emailom: preventivna.medicina@stampar.hr.
Pravilna i uravnotežena prehrana važan je čimbenik u jačanju imunološkog sustava, smanjenju rizika od prekomjerne tjelesne težine, pretilosti te smanjenju rizika od kroničnih, nezaraznih bolesti. Stoga i dalje vrijede preporuke: jedite raznoliko, uravnoteženo, pazite na veličine porcija te odabir i obradu namirnica, smanjite unos soli i šećera!
Nutricionističko savjetovalište otvoreno je za svakoga tko treba ciljane informacije o prehrani, tko želi znati više o svom prehrambenom statusu, do onih kojima je prehranu potrebno mijenjati da bi došli do željenog cilja.
INTOLERANCIJA NA HRANU/TESTIRANJE
Intolerancija na hranu nije ni trovanje hranom niti alergija na hranu. Kod alergija na hranu nastaje brza uzročno-posljedična reakcija (IgE antitijela), neposredno nakon konzumacije određene hrane uz jasnu kliničku manifestaciju.
Kod intolerancije na hranu nema brze uzročno-posljedične reakcije, simptomi se mogu pojaviti nakon nekoliko sati ili dana nakon što ste konzumirali određenu vrstu hrane ili sastojak hrane. Kliničke manifestacije intolerancije na hranu su nejasne i nepredvidive te variraju od osobe do osobe.
Najčešći simptomi intolerancije na hranu:
- gastrointestinalni (grčevi u trbuhu, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva);
- dermatološki (kožni osip, suha koža, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza);
- pretilost;
- respiratorni (otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj);
- neurološki (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica);
- psihološki (gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost).
Ako imate bilo koji od navedenih simptoma, koji variraju od osobe do osobe, tada je preporuka napraviti Test intolerancije na hranu.
Test intolerancije na hranu je laboratorijski test kojim određujemo patološku prisutnost specifičnih IgG antitijela. Raspoloživi su testovi intolerancije na 44, 88, 176 i 264 namirnica.
Više: https://stampar.hr/sites/default/files/2021-09/testovi_intolerancije_na_hranu-2019.pdf
Rezultati dobiveni testom intolerancije na hranu omogućuju primjenu odgovarajuće prehrane eliminacijom namirnica koje su testiranjem pokazale visoki stupanj intolerancije. Takva vrsta prehrane je individualna, jer, osim o rezultatima testa, ovisi i o zdravstvenom stanju.
Primjena eliminacijske dijete dovest će do: prestanka ili smanjenja zdravstvenih smetnji, boljeg osjećanja i smanjenja tjelesne težine.
Za sve informacije o cijenama i testiranju obratite se u naše Savjetovalište na broj telefona 01 46 96 168 ili emailom na: preventivna.medicina@stampar.hr
mr. sc. Hrvoje Radašević, prof. (email: hrvoje.radasevic@stampar.hr)
Jelena Čvrljak, mag. cin. (email: jelena.cvrljak@stampar.hr)
Radnim danom od 10:00 do 13:00 sati.
Naručivanje na brojeve telefona (od 09:00 do 11:00 sati te od 12:00 do 15:00 sati) 01 4696 168, 01 4696 118 ili emailom: preventivna.medicina@stampar.hr.
Tjelesna aktivnost je u današnje vrijeme neizostavni dio tretmana kroničnih bolesti te ima ključnu ulogu u prevenciji istih. Tjelesna neaktivnost je četvrti vodeći čimbenik smrtnosti u svijetu te se samim time nameće kao jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Tjelesno vježbanje samo je jedan od oblika tjelesne aktivnosti pa tako tjelesno aktivni osim u slobodno vrijeme možemo biti i u kućanstvu (obavljanje kućanskih poslova), transportu te na radnom mjestu.
U našem Savjetovalištu nudimo analizu tjelesnog sastava, kao i savjetovanje o primjerenom sadržaju i razini (individualno određivanje učestalosti, trajanja i intenziteta) tjelesne aktivnosti obzirom na zdravstveno stanje, dob i preferencije. Važno nam je postavljanje ostvarivih ciljeva kako bismo motivirali korisnike te radili na dugoročnoj promjeni i usvajanju zdravih navika za cijeli život.
Marija Škes, mag.educ.reh. (email: marija.skes@stampar.hr)
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 10:00 do 14:00 sati. Srijedom u Savjetovalištu za mlade s invaliditetom u Centru za zdravlje mladih, Heinzelova 62a (https://www.czm.hr/savjetovaliste-za-mlade-s-invaliditetom).
Naručivanje na broj telefona (od 09:00 do 13:00 sati) 01/ 4696 332 ili e-mailom: marija.skes@stampar.hr.
Savjetovanje je usmjereno na prilagodbe postojećih te usvajanje novih socijalnih (životnih) vještina s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja. U savjetovalištu se provodi individualno savjetovanje i izrada plana podrške te intervencije za pojedine korisnike, te prema potrebi online provedba savjetovanja i edukacije.
Savjetujemo: roditelje i djecu, osjetljive skupine stanovništva – osobe s invaliditetom, pripadnike nacionalnih manjina o načinu provedbe aktivnosti svakodnevnog života, mogućim promjenama ponašanja, kognitivnim strategijama učenja, organizaciji i strukturiranju vremena, motivaciji, pružanje informacija o strategijama koje olakšavaju i suočavanje s trenutnim životnim razdobljem prilagođeno individualnim potrebama i vještinama.
Savjetovanje uključuje edukacijsko-rehabilitacijske postupke prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih unaprjeđenju i/ili zadržavanju funkcionalnih sposobnosti i razvoju individualnih potencijala, stjecanja akademskih, socijalnih, životnih znanja i vještina, profesionalnog osposobljavanja/rehabilitacije, unaprjeđenja životnog okruženja, mentalnog zdravlja i kvalitete života.
Što možete očekivati od nas u pristupu građanima?
- Individualizirani pristup u savjetovanju u skladu s dobi i zdravstvenim stanjem.
- Specifični pristup rizičnim i osjetljivim populacijskim skupinama u postizanju unaprjeđenja zdravlja.
- Specifični i individualni pristup u radu s osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji.
- Informiranje građana grada Zagreba o provođenju programa promicanje zdravlja koje se provode u okruženju (obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, radna mjesta, lokalne zajednice).
- Obilježavanje dana posvećenih specifičnim javnozdravstvenim problemima: karakteristikama bolesti ili zdravstvenih stanja, javnozdravstvenom značaju, stigmi koja je vezana uz bolesnika i bolest, događanjima vezanim uz aktualnu zdravstvenu temu, pravima bolesnika.
- Obradu javnozdravstvenih tema kroz E-časopis “Zdravlje za sve”.
- Prikaz edukativnih materijala vezanih uz javnozdravstvene teme.
- Informacije o suradnji s udrugama civilnog društva.
Voditeljica Odjela: dr. sc. Maja Marić Bajs, dr. med., spec. javnog zdravstva
Osnovna djelatnost Odjela je praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, uz utvrđivanje vodećih javnozdravstvenih problema.
U Odjelu se provode statistička istraživanja iz područja zdravstva na razini jedinica područne (regionalne) samouprave, a prema Zakonu o državnoj statistici i Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti RH. Sadržaj rada je prikupljanje, kontrola, obrada i analiza podataka zdravstvene statistike u službi za stacionarno liječenje, analiza demografskih i vitalno-statističkih pokazatelja, izrada zdravstvenih pokazatelja te pokazatelja kvalitete rada u zdravstvenoj zaštiti. U provođenju statističkih istraživanja važan segment rada je suradnja ostvarena na terenu, odnosno s zdravstvenim djelatnicima koji tražene podatke dostavljaju. Suradnja se ostvaruje i organiziranjem instruktivnih seminara te izradom pisanih ili usmenih uputa s ciljem dobivanja što kvalitetnijih i preciznijih podataka. Po potrebi se provode i druga socijalno-medicinska istraživanja relevantna za ocjenu zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva. Prikupljeni podaci izdaju se kao stručna izvješća i publikacije nakon provedene analize i obrade.
Provodimo zdravstveno statističko istraživanje prijave poroda i prijave prekida trudnoće, što obuhvaća praćenje, prikupljanje, obradu i analizu podataka o porodima i prekidima trudnoće u zagrebačkim rodilištima. Osnovu obrade i istraživanja čine sve prijave poroda i prijave prekida trudnoće koje se u toku jedne godine dostave u Zavod. Podaci se kontinuirano registriraju i unose u bazu, a analiza svih podataka za prethodnu godinu vrši se početkom tekuće godine te se izrađeni pokazatelji objavljuju u godišnjoj izvještajnoj publikaciji.
Programi statističkih istraživanja se provode kontinuirano, tijekom čitave godine. Sve stacionarne zdravstvene ustanove, bez obzira na vrstu vlasništva i na ugovor s HZZO-om, dostavljaju individualne podatke o osobama koje su tijekom godine hospitalizirane zbog liječenja ili rehabilitacije. Statistika liječenih bolesnika u službi za stacionarno liječenje obuhvaća analizu pobola registriranog u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti grada Zagreba, a na temelju podataka bolničko-statističkih obrazaca (JZ-BSO), onko-listića (JZ-ONK), psihijatrijskih obrazaca (JZ-PSH) te obrazaca hospitalizacije zbog rehabilitacije (JZ-REH), koji se za svakog bolesnika popunjavaju prilikom otpusta iz bolnice.
Prikupljanje i obrada podataka obuhvaća podatke o osobama koje su hospitalizirane zbog liječenja, rehabilitacije ili uključene u dnevnu bolnicu u stacionarnim ustanovama zdravstva-bolnicama. Analiziraju se podaci koji se odnose na sljedeća obilježja: ustanovu, odjel, ime, prezime, spol, dob, OIB, braniteljski status, prebivalište, radni status, zanimanje, djelatnost, trajanje liječenja, glavnu dijagnozu pri otpustu, vanjski uzrok ozljede, osnovni uzrok smrti (u slučaju smrtnog ishoda), način otpusta i šifru operativnog zahvata (do dva najvažnija izvedena u hospitalizaciji). Podaci se dostavljaju u elektronskom obliku, što je regulirano detaljnim uputama za formiranje datoteke s opisom sloga. U ovom programu potrebno je kontinuirano educirati djelatnike zagrebačkih bolnica (zadužene za kvalitetu podataka i informatičku obradu) s ciljem podizanja kvalitete podataka. Cilj programa je izrada, praćenje i analiza pokazatelja i iskoristivosti kapaciteta bolničkog liječenja (dani bolničkog liječenja, prosječna duljina liječenja, godišnja zauzetost kreveta, trendovi), kao i pokazatelja zdravstvenog stanja (pobol, smrtnost, specifični letalitet itd).