Peludna prognoza

• informirati se o kretanjima peludnih alergena na Web-stranici Zavoda;
• izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena;
• za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže;
• nakon boravka na otvorenom prostoru, pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;
• ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi;
• prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi;
• nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana;
• četkati i prati kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud;
• boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;
• uzimati redovito terapiju propisanu od strane liječnika.

Portal PLIVAzdravlje u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ razvio je mobilnu aplikaciju "Peludna prognoza". Ovime je uspješno unaprijeđena suradnja portala PLIVAzdravlje i Zavoda, koji osigurava precizna mjerenja peludi u zraku i peludnu prognozu na teritoriju Republike Hrvatske. Aplikacija Peludna prognoza je besplatno dostupna svim korisnicima pametnih telefona s iOS i Android operativnim sustavima. Aplikaciju je moguće preuzeti putem Google Playa za uređaje s Android operativnim sustavom i App Storea za uređaje s iOS operativnim sustavom.

(SMARTER - Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia L.) in Europe

Andrija Stampar Institute of Public Health, Barbara Stjepanović, Ph.D., Ivana Hrga, Ph.D. – Croatian National Representative

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" može se pohvaliti aktivnim sudjelovanjem u ovom Projektu, koji objedinjuje niz institucija i stručnjaka, poglavito doktora znanosti, iz cijeloga svijeta uključenih u projekt održivog upravljanja vrstom Ambrosia artemisiifolia L. u Europi (SMARTER). COST je međuvladin okvir za europsku suradnju u području znanosti i tehnologije koji omogućuje koordinaciju nacionalnih istraživačkih resursa iz područja znanosti na europskoj razini. Projekt ima vrlo specifičnu misiju i cilj, smanjenje rascjepkanosti u europskim istraživačkim ulaganjima i otvaranje europskog istraživačkog prostora za suradnju diljem svijeta. Kao preteča naprednog multidisciplinarnog istraživanja, COST ima vrlo važnu ulogu u izgradnji Europskog istraživačkog prostora (ERA). To predviđa i nadopunjuje aktivnosti u okvirnim programima EU, koji predstavlja "most" prema znanstvenim zajednicama zemalja u razvoju.

Peludni dnevnik korisnicima omogućava unošenje podataka o vlastitim simptomima alergije ovisno o mjestu boravka u Europi te uspoređivanje s podacima o koncentraciji peludi na tom području.

Sve informacije u osobnom peludnom dnevniku služe isključivo za osobnu uporabu i nisu zamjena za savjet, preporuku i terapiju liječnika niti služe za samostalno dijagnosticiranje i određivanje terapije!

Svakodnevna praćenja dinamike pojavljivanja alergenog peluda u zraku od primarne su važnosti liječnicima i osobama osjetljivim na određenu pelud. Podaci o dnevnim kretanjima koncentracija peluda značajniji su u procjeni izloženosti alergenu te se prezentiraju u obliku alergijskog semafora i peludne prognoze za određeno vremensko razdoblje.

Alergijski semafor način je dnevnog izvještavanja o koncentraciji peludnih zrnaca u zraku određenog područja. Temeljem mjerenja koncentracije peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka određuju se boje alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena.

Peludni kalendar predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i početka njihove cvatnje izrađuje se za svako biogeografsko područje. Peludni kalendar prikazuje informaciju o početku, trajanju i kraju polinacije pojedine biljne vrste na određenom području. Promjenljivost peludnog kalendara, koja se očituje iz godine u godinu, u ovisnosti je o klimatskim čimbenicima, ali i o rezultatima antropogenog utjecaja npr. sadnja novih vrsta u parkovima, različita iskorištenost zemljišta.

Pojavnost simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peluda i njihovoj koncentraciji u zraku. Obzirom da izloženost određenim razinama peluda kod osjetljivih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije, napravljena je tablica raspona koncentracija za pojedine skupine peluda: pelud drveća, korova i trava.

(izvor podataka: Peternel R, Čulig J, Srnec L, Mitić B, Vukušić I, Hrga I (2005) Variation in ragweed (Ambrosia artemisiifolia L.) pollen concentration in Central Croatia, 2002-2003. Ann Agric Environ Med 12: 11-16)

Izrazito osjetljive osobe razvit će simptome alergijske reakcije već pri niskoj koncentraciji peluda, većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim koncentracijama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije. Poznavanje prostorne i vremenske prisutnosti peludnih zrnaca u zraku tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvodivo. Zbog svega toga nužno je pravovremeno informirati javnost o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka.

Procjena razine peluda u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetar) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju osobama alergičnim na pelud prevenciju simptoma pravovremenim uzimanjem terapije (hiposenzibilizacija), organiziranje svakodnevnog života sa ciljem izbjegavanja izlaganja određenoj alergenoj peludi, planiranje putovanja i godišnjeg odmora u područja s niskim koncentracijama peluda te planiranje dnevnih aktivnosti i odgovarajućih preventivnih postupaka.

• informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
• izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena
• izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
• za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
• nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
• ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
• zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi
• nosite sunčane naočale tijekom dana
• četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
• ukoliko je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
• redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
• ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
• izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
• planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
• redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.

Pripremile: dr. sc. Ivana Hrga i dr. sc. Barbara Stjepanović, Odjel za higijenu okoliša, Laboratorij za aerobiologiju

Među najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne biološke čestice prenosive zrakom glavni su uzročnici respiratornih bolesti.

Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.

Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25 % svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status.

Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke.

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete:

• rasprostranjenost,
• proizvodnja peluda u ogromnim kolicinama,
• oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i
• sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju.

Za razvoj alergijskih bolesti u Hrvatskoj važna je polinacija biljaka triju botanickih skupina: drveca, trava i korova. Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeca do kasne jeseni. Sve biljne svojte nemaju jednako alergenu pelud. Jako alergenu pelud ima drvece lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.