Novost 23.02.2024
Tko više treba ekrane – djeca ili roditelji?
Image
ekrani_djeca

Razvoj tehnologije u zadnjih nekoliko godina u mnogočemu olakšava život, ali donosi i mnoštvo problema. Ovo se osobito odnosi na djecu pa se o tome puno i govori. Neki podaci izazivaju zabrinutost zbog nedovoljno istraženih posljedica na emocionalni i svaki drugi razvoj djeteta. 

Na ovom području Hrvatska ne zaostaje za svijetom. Oko 98% mladih u našoj zemlji ima pristup Internetu. Na mreži provode u prosjeku oko četiri sata dnevno, izlažući se raznim izazovima. Oko 30% djece i mladih u dobi od 9 do 17 godina komunicira s nepoznatim osobama, a 10% njih prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom. Gotovo 70% primilo je neprimjerenu poruku, a gotovo svi (96%) susreli su se s govorom mržnje.

Moderna tehnologija je, ako se upotrebljava razumno, potrebna i korisna. Međutim, mnogi podaci ukazuju na njeno pretjerano i neadekvatno korištenje:

  • oko 22% djece ima pristup internetu prije 2. godine života
  • 6% djece predškolske dobi ima svoj mobitel
  • svako drugo dijete u dobi od dvije do četiri godine dnevno provede između dva i četiri sata na različitim ekranima
  • tinejdžeri sve češće stvaraju vlastita iskustva i osobne interese putem medija, a roditelji imaju slab uvid u taj svijet

O štetnosti pretjeranog korštenja ekrana za djecu puno se govori, istražuje i upozorava. Na ovom mjestu želimo progovoriti i o drugoj strani medalje – roditeljskom korištenju ekrana i njihovu utjecaju na djecu.

Mnogi roditelji nastoje ograničiti vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima, a istovremeno nemaju uvid koliko oni sami troše vremena na isti način.

Jedno je američko istraživanje (Nielsen) pokazalo da se ovisnost o ekranima najčešće javlja kod osoba u dobi od 35 do 50 godina! Osobe u toj dobi koriste društvene mreže 40 minuta dulje (u tjednu) od osoba u dobi od 18 do 34 godine.

Činjenica je da djeca mnogo toga uče od svojih roditelja, a to se odnosi i na stavove i ponašanje vezano za korištenje ekrana. Roditelji ponekad nemaju jasnu sliku o tome kolika je njihova odgovornost na tom području. Neki podaci to zorno ilustriraju:

  • 65 % roditelja navodi da koriste svoje digitalne uređaje tijekom obroka - samo 11 % bi to isto dopustilo svom djetetu
  • 72 % roditelja navodi da šalje poruke tijekom razgovora - samo 10 % bi to isto prihvatilo kod svoje djece
  • 47% roditelja ponekad razgovara telefonom ili čak šalje poruke tijekom vožnje

Pretjerano roditeljsko korištenje mobitela ima velik utjecaj na djecu:

  • upotreba mobilnih telefona kod majki utječe na socijalno-emocionalne funkcije male djece (Myruski i sur., 2018.)
  • utječe na učenje jezika (Reed, Hirsh-Pasek i Golinkoff, 2017). Ding, Kong, Zhang, Zhou i Hu (2018)
  • utječe na razvoj depresije
  • razvija se osjećaj socijalne nepovezanosti s roditeljima (Hockdale i sur., 2018).
  • djeca na roditeljsku zaokupljenost različitim medijima reagiraju ljutnjom, tugom i nezadovoljstvom

Osim provođenja vremena pred ekranima, drugi problem je pretjerano roditeljsko dijeljenje sadržaja vezanih za dijete i roditeljstvo općenito. Poznato je da majke češće dijele sadržaje, poput dječjih rođendanskih fotografija, videozapisa i drugih važnih događaja iz djetetova života (trenuci djeteta s obitelji i prijateljima, informacije o hobijima i osobnosti djeteta, osobne priče djeteta).

Djeca to mogu doživjeti negativno: osjećaju da im je narušena privatnost ili da je njihovim roditeljima više stalo do lajkova i sljedbenika na društvenim mrežama. Negativni komentari imaju posljedice na samopouzdanje i samopoštovanje djece.

Kao što je ranije rečeno, odrasli često od djece zahtijevaju jedno, a sami rade drugo. Na djecu veći utjecaj ima roditeljsko ponašanje, nego ono što im govore. Oni promatraju koliko često roditelji gledaju u svoj pametni telefon, na koji ga način koriste, prekidaju li razgovor čim stigne poruka, prate koje emisije i filmove roditelji gledaju…

Roditelji koji su spremni kritički preispitati vlastite navike, smanjit će negativne posljedice kod djece. U tom smislu valja poslušati savjete stručnjaka:

  • osvijestite svoje navike i vrijeme koje provodite uz ekrane (osobito pametni telefon) kada ste s djetetom
  • prisjetite se na koji način reagirate kada vam stigne poruka (SMS, elektronička poruka, poruka sa društvene mreže)
  • pričekajte trenutak, završite razgovor s djetetom prije, nego što pročitate poruku
  • ako govorite ili slušate djecu istovremeno gledajući u ekran, djetetu šaljete poruku da nije dovoljno važno
  • živite vrijednosti koje zagovarate

Privlačnost Interneta i društvenih mreža neupitna je i njoj mogu podleći svi. Važno je osvješćivanje navika vezanih uz korištenje ekrana kako bi se spriječile negativne posljedice kako na djecu, tako i na roditelje.

Ukoliko roditelj nosi  mobitel u krevet,  pretraživanje Interneta mu je  glavni oblik zabave, koristi  mobitel u društvu, jasno je da treba razmisliti o svojim navikama. Ako se uz to javlja i osjećaj izoliranosti ili nedovoljne povezanosti ako se ne koristi mobitel, frustracija kad mobitel ne radi,  buđenje noću da se provjeri mobitel, umišljanje da se čuje zvuk obavijesti, ozljede zbog korištenja mobitela, zanemarivanje drugih aktivnosti i odnosa, vrijeme je da se potraži stručna pomoć.


Pripremile: mr. Andreja Radić, dipl. soc. radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. soc. ped. i mr. sc. Snježana šalamon, dipl. soc. radnica, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti