Novost 07.03.2023
Moraju li roditelji biti savršeni?
Oznake: 
Image
ja-roditelj

Vrlo često možemo čuti primjedbe roditelja kako danas nije lako biti roditelj ili kako je roditeljstvo najteži zadatak s kojim su se susreli. Nerijetko roditelji doživljavaju kritike od svojih roditelja ili baka i djedova koji ne razumiju način na koji oni danas odgajaju svoju djecu. Roditelji su zbunjeni mnoštvom savjeta i očekivanja s kojima se susreću. Priznali mi to ili ne, činjenica je da su očekivanja od današnjih roditelja potpuno drugačija u odnosu na njihove roditelje ili djedove i bake. Već po djetetovom rođenju, roditelji su zatrpani savjetima koji dolaze sa svih strana - od vlastitih roditelja, prijatelja, braće i sestara, odgajatelja u vrtiću, drugih roditelja, susjeda, neznanaca u parku… U tom moru savjeta i preporuka roditelji se često osjećaju sami, neshvaćeno ili imaju osjećaj da sve što rade - rade krivo. A svi bi željeli biti savršeni roditelji!

Postavlja se pitanje kakav je to savršen roditelj? To je roditelj koji ne griješi, uvijek je dobro raspoložen i nasmijan, ima puno strpljenja za dijete i njegove potrebe, zna pravi odgovor u pravom trenutku, dosljedan je u odgoju, empatičan, ima vremena, nema poslovnih ili financijskih briga. Međutim, istina je da savršeni roditelji ne postoje! Iako roditelji imaju najbolje namjere, činjenica je da nema roditelja koji tijekom odgoja djeteta neće barem ponekad pogriješiti.

Moderno roditeljstvo opterećeno je nizom pritisaka na mame i tate. Ti pritisci uključuju visoka očekivanja koja roditelji stavljaju sami pred sebe ili ona koja pred njih stavljaju drugi, a koji uključuju neželjene savjete drugih, utjecaj medija, posramljivanje, osjećaj krivnje. Stalna propitkivanja roditelja jesu li nešto dobro odlučili potkopavaju roditeljski autoritet i samopouzdanje pred djecom. Organizacija života u takvim obiteljima se vrti isključivo oko toga što bi djeca željela ili trebala, a to nije dugoročno dobro ni za roditelja ni za dijete.  

Svi ljudi imaju određene potrebe (fizičke, intelektualne, društvene, emocionalne…) pa tako i roditelji. Činjenica je da roditelji često moraju odgoditi ili zanemariti svoje potrebe, no dugo nezadovoljenje vlastitih potreba uzrokuje frustraciju i stres. U takvim situacijama teško je biti strpljiv sa svojom djecom i zadovoljiti sve njihove potrebe. Kada potrebe djece nisu zadovoljene, one mogu postati razlogom još većeg stresa. Roditelji često misle da biti dobar roditelj znači staviti vlastite potrebe u drugi plan kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjeve svoje djece. Bitno je naučiti razlikovati dječje potrebe i dječje želje.

Mnogi roditelji (posebno majke) i ne misle na vlastite potrebe ili misle da ih nemaju pravo imati. Dugoročna posljedica takvih stavova je ogorčenost. Nije sramota trebati nekoga na koga se s vremena na vrijeme možete osloniti, ne morate sve raditi sami. Ako pronađete vrijeme za sebe i s vremena na vrijeme si dopustite nesavršenstvo, učinit ćete veliku uslugu svojoj djeci. Kao što su važne potrebe vašeg djeteta, važne su i vaše.

Evo i nekih prijedloga što možete učiniti za sebe:

  • Na početku dana stvorite popis "obveza" koji uključuje nešto za vas čak i ako je to samo 10 ili 15 minuta.
  • Na kraju dana zapišite/razmislite sve što ste postigli u danu - budite zadovoljni trudom, uspjehom onome što ste dobro učinili.
  • Ako vam je briga o djeci ponekad prezahtjevna, razmislite koga možete zamoliti za pomoć.
  • Prihvatite niži standard čišćenja kućanstva, podijelite obveze s drugim članovima obitelji, uklonite neke zadatke ili  platite neke usluge.
  • Učinite nešto zabavno sa svojom djecom, ali i prihvatite svoje osjećaje o tome da ne želite učiniti određene stvari za ili sa svojom djecom; na primjer, ako ne volite igrati društvene igre, nemojte ih igrati.
  • Učinite nešto zabavno sa drugim odraslima. Osobni odnosi mogu minimizirati izolaciju i mogu unijeti radost u vaš život.
  • Budite svjesni važnosti upravljanja vremenom. Postavite prioritete i razumna očekivanja. Strukturirajte svoje vrijeme.

Mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica 

Mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja 

Mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica