Ljeto i vrijeme odmora je završilo prije, nego što smo željeli i eto nas na početku još jedne školske godine. Djeca se vraćaju starim, a možda i ponekoj novoj obvezi. U današnje vrijeme roditelji imaju sve veću ulogu u obrazovanju djece, tako da nije rijetko da i oni sami, a ne samo djeca, osjećaju pritisak i stres zbog početka škole.
Početak nove školske godine nerijetko je obilježen velikim planovima, kako djece tako i roditelja. Ti planovi najčešće uključuju postizanje boljeg školskog uspjeha, upisivanje novih ili dodatnih aktivnosti, veći uspjeh u sportu… U moru roditeljskih želja i očekivanja tanka je granica između motiviranja djeteta i pretjeranog pritiska koji se stavlja pred djecu. Kada roditelji ne mogu pronaći ravnotežu između motivacije i pritiska, dolazi do negativnih posljedica za dijete. Važno je da roditelji budu svjesni koliko njihova djela i riječi imaju utjecaja na dijete te da teže ravnoteži između postavljanja previsokih očekivanja i pozitivnog poticaja.
Djeca različito reagiraju na roditeljski pritisak, a to uglavnom ovisi o pristupu roditelja. Jedan od glavnih problema je kada su roditelji fokusirani isključivo na uspjeh, tj. na krajnji rezultat bez da pritom vode računa kako se dijete osjeća. Važno je poticati dijete u skladu s njegovim mogućnostima. Stalni pritisak da dijete bude najbolje u školi i/ili izvannastavnim aktivnostima može stvoriti samo obrnuti učinak. Roditeljski pritisak negativno djeluje na dječje samopoštovanje, može potaknuti depresiju ili samoozljeđivanje. Ako je dijete stalno podvrgnuto takvom stresu, može se osjećati preopterećeno, uplašeno, nezadovoljno i izgubiti samopouzdanje. Sve to može dovesti do poteškoća u području mentalnog zdravlja, kao što su tjeskoba i depresija. Osobito je veliki problem kada roditelji agresivnim pristupom pokušavaju potaknuti dijete na postizanje što većeg uspjeha. Djetetov strah od moguće roditeljske reakcije može biti uzrok slabijeg uspjeha.
Najčešći razlozi prevelikog roditeljskog pritiska su:
- želja roditelja da dijete postigne uspjeh koji oni sami nisu uspjeli postići
- vlastita osobna ili profesionalna uvjerenja
- ideja da će dijete biti uspješno jedino ako se u odnosu na vršnjake ističe iznadprosječnim rezultatima.
Očekivanja da dijete u svemu bude najbolje nisu realna. Za dijete je dobro da zna u čemu je bolje, a u čemu manje dobro. To ne znači da se ne treba truditi tamo gdje je teže. Treba, no očekivanja ne smiju biti previsoka, već u skladu s djetetovim sposobnostima. Nije realno očekivati da dijete bude podjednako uspješno u svim nastavnim predmetima ili izvannastavnim aktivnostima. Danas se sve češće očekuje od djece da ostvare ne samo odličan uspjeh, već i da prosjek ocjena bude 5,0. Roditelji, ali i društvo često djeci nameće mišljenje kako se jedino na taj način može upisati dobra srednja škola i uspjeti u daljnjem životu. Međutim, bitno je roditelji budu svjesni kako za djetetovu sreću ili kasniji uspjeh u životu nije važno da dijete govori što više stranih jezika ili ima hrpu medalja oko vrata. Važnije je da djeca budu sretna i zadovoljna sobom jer će tako njihov uspjeh biti veći. Osim toga, roditelji bi trebali težiti da s djecom imaju što bolji i kvalitetniji odnos, protkan međusobnim povjerenjem. Za kvalitetan odnos bitno je da roditelji prihvate kako dijete ima život i interese izvan škole i sportskih terena te da razvijanje odnosa s djecom podrazumijeva razgovor i o drugim stvarima osim o školi i o obvezama.
Roditeljima je ponekad teško procijeniti kako poticati dijete da bude uspješno, a da se ne prijeđe granica prevelikog pritiska pa tako najbolje namjere mogu dovesti do neželjenih problema.
Više o ovoj temi možete saznati na Tribini za roditelje koja će se održati u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja 9. listopada 2023. godine, s početkom u 18 sati. Tribinu možete pratiti putem Youtube kanala.
Pripremile: mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja i mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
