Već smo spomenuli da u današnje vrijeme stres doživljavamo kao odgovor na svakodnevne životne situacije. Neki ljudi će se lakše nositi s tim izazovima, nekima će to biti teže. Razlog tome je što svi ne odgovaramo jednako na stres. Dvije osobe mogu doživjeti identičan događaj, ali jedna iskusi izuzetno visoku razinu stresa, a druga ga prihvati kao događaj koji je možda naporan i frustrirajući, ali može donijeti iskustvo, znanje ili neki drugi pozitivan ishod.
Stres uzrokuje naša subjektivna percepcija nekog događaja. Ako zaključimo da nam je neki događaj bitan za osobne ciljeve, ali da nemamo kapacitete za uspješno suočavanje s njim, doživjet ćemo stres. Subjektivna procjena stresa ovisi i o našim strategijama suočavanja s problemima, odnosno o tome kojem izvoru pripisujemo svoje uspjehe i neuspjehe. Kad uzroke svojih neuspjeha pripisujemo sebi, odnosno unutrašnjim izvorima („Ja sam kriv/a, Nisam dovoljno inteligentan/na“, „Opet sam to pogrešno napravio/la),najvjerojatnije je da ćemo doživjeti osjećaj bespomoćnosti i potištenosti, što potiče doživljaj stresa.
Stres može biti akutni i kronični. Akutni stres je jak, iznenadan stres koji nastaje kao reakcija pojedinca na određenu situaciju, kao što je npr. prometna nesreća. Takva vrsta stresa jako iscrpljuje. U stanju akutnog stresa osoba kaotično funkcionira, uvijek je u žurbi, ali istovremeno kasni. Sve previše ozbiljno shvaća i ne može se snaći u silini zahtjeva i pritisaka koje obično sama sebi nameće. Takva osoba je vrlo uzbuđena, razdražljiva, tjeskobna i napeta. Njena razdražljivost često djeluje neprijateljski, što uzrokuje loše međuljudske odnose.
Kronični stres se razvija kad osoba ne vidi izlaz iz loše situacije. Stresni događaji su dugotrajnije životne teškoće ili teškoće koje se učestalo ponavljaju tijekom duljeg razdoblja. One uključuju obiteljske probleme, probleme i nezadovoljstvo na poslu, financijske poteškoće, neriješeno stambeno pitanje, dugotrajne bolesti, dugotrajne napetosti u međuljudskim odnosima. Najgori aspekt kroničnog stresa je činjenica da se ljudi na njega naviknu te pojedinac odustaje od traženja rješenja. Ljudi postaju brzo svjesni akutnog stresa jer je nov, međutim, kronični stres ignoriraju jer je poznat. Kronični stres je opasan jer dovodi do poremećaja ravnoteže organizma, a tijelo ulaže dodatne napore da bi je ponovo uspostavilo. Ako je osoba često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, dolazi do iscrpljivanja organizama, što ga čini podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Posljedice stresa mogu se podijeliti na posljedice za tijelo, posljedice na raspoloženje i ponašanje. Najčešće posljedice navedene su u sljedećoj tablici.
utvrdite izvore stresa (što je to što me izbaci iz „takta“, naljuti, izazove burne emocionalne reakcije…)
na kratko se udaljite od djece i obitelji (prošećite, tuširajte se, otiđite u drugu prostoriju, operite posuđe…)
nađite vrijeme da budete s partnerom sami, bez djece
tražite podršku (tražiti podršku partnera, roditelja, prijatelja nije znak slabosti niti nesposobnosti)
osigurajte si ugodne aktivnosti (koliko god bilo teško, ali nađite u danu barem pola sata za neku aktivnost koja vas opušta - serija, kava s prijateljicom/prijateljem, telefonski razgovor…)
ostanite mirni u odnosu s osobama koje vas dovode do stresa ili uvlače u sukob, važno je biti svjestan vlastitog tijela, misli i kretanja
nastojte održati kontrolu (opustite tijelo – duboko dišite…)
poboljšajte kvalitetu spavanja
mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica
mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja
mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ “Dr. Andrija Štampar”
