Možemo reći da, otkad postoje ljudi, postoje i napete i stresne situacije. No, čini se da se danas više no ikada susrećemo s pojmom stresa. Stres pronalazimo kao odgovor na mnoge životne situacije i izazove, kao razlog moguće uspješnosti ili neuspješnosti, razvoja bolesti, sukoba u obitelji ili na poslu, nemogućnosti da se adekvatno nosimo s pritiscima i svakodnevnim zadacima. Danas stres prihvaćamo kao sastavni dio života i kvaliteta svakodnevnog funkcioniranja ovisi o tome kako se ljudi s njim nose.

Ljudi doživljavaju stres na različite načine. Međutim, rijetko ćemo biti pod stresom kada imamo dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nosimo s nekom situacijom. Suprotno tomu, osjećat ćemo veću količinu stresa kada mislimo da ne možemo ispuniti zahtjeve koji su pred nas postavljeni. Kada bismo od različitih ljudi tražili da kažu što je stres, dobili bismo različite odgovore. Nekima je to »događaj«, dakle nešto što se objektivno dogodilo, što je izvan nas. Drugima pak stres označava »psihičko stanje«, nešto što je subjektivno, što se zbiva iznutra.

Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutrašnji čimbenici, tj. stresori remete ravnotežu koja je nužna za održavanje života. Međutim, koliko god se čini neobično, stres može biti pozitivan i negativan. Kada je riječ o negativnom stresu, najstresnije su situacije smrt, gubitak posla, teška bolest te najnovije današnje situacije, kao što su strah od potresa ili pandemije. Međutim, i pozitivna promjena, kao npr. pronalazak boljeg posla, vjenčanje, preseljenje, napredovanje na poslu, može biti stresna, budući da svaka nova nepoznata situacija često izaziva nelagodu i iščekivanje. Način na koji će se pojedinac nositi sa stresorom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. Reakcija na stresore ne treba uvijek biti negativna, stres može imati i pozitivan učinak na organizam te izazvati bolju prilagodbu, odnosno adaptaciju. Jedan od najboljih načina za borbu protiv stresa jest dobro planiranje jer promišljanje i priprema za buduće djelovanje olakšava rješavanje problema na koje nailazimo.

S obzirom na današnje svakodnevne izazove, kako u radnom, tako i u školskom okruženju, stresa nisu pošteđeni niti odrasli, roditelji, kao ni djeca i mladi. Vrlo često je uzrok stresa i međusobni odnos roditelja i djece. Roditelji se preispituju obavljaju li dobro svoju odgojnu ulogu, brinu o uspjehu djece, postavljaju određena očekivanja pred djecu, a ukoliko se ista ne ispune, to kod njih može izazvati zabrinutost i stres.

S druge strane, stres kod djece i mladih mogu izazvati školske obveze, odnosi s vršnjacima, strah od neuspjeha, izazovi koji ih očekuju u budućnosti ili pritisak i očekivanja roditelja.

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju. Tijekom ožujka više ćemo pisati o stresu djece i roditelja, a do sljedećeg članka šaljemo ovu poruku:

„Pomaganje djeci da nauče zdrave tehnike upravljanja stresom i podsjećanje na njih jedan je od najboljih darova koje možete dati.”

 mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica

mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja

mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica