Čovjek je društveno biće i većinu svojih potreba zadovoljava kroz društvene odnose. Proces tijekom kojeg osobe razvijaju određene stavove i usvajaju društvene norme određene kulture nazivamo socijalizacijom.

Na socijalizaciju djece utječu različiti čimbenici, a odvija se u različitim situacijama i društvenim prilikama. Upravo aktivnosti koje djeca i mladi provode tijekom slobodnog vremena utječu na proces socijalizacije, isto tako utječu i na kvalitetu odnosa sa članovima obitelji i prijateljima. Ti odnosi obilježavaju čitav naš život, a stavovi vezani uz to bit će preneseni i djeci.

Profesionalni rast i razvoj bit će puno bolji ukoliko se slobodno vrijeme iskoristi za razvoj različitih vještina, kao i za podizanje razine općeg znanja. Formalno obrazovanje će djecu i mlade samo djelomično pripremiti na izazove u profesionalnom životu. Vještine i znanja koja steknu u slobodno vrijeme mogu biti značajna pomoć u obavljanju budućeg posla.

Poznati su pozitivni učinci strukturiranog provođenja slobodnog vremena, ispunjenog kreativnim aktivnostima, a mogu se vidjeti kroz:

Socio-emocionalni razvoj: kroz stvaranje i održavanje prijateljskih veza, razvijanje bliskih odnosa bez straha od njih.

Kognitivni razvoj: kroz kritičko razmišljanje, kreativnost i rješavanje problema.

Bolje komunikacijske vještine: uči se asertivan pristup u komunikaciji, razvija sposobnost slušanja i uvažavanja tuđeg/drugačijeg mišljenja.

Podizanje samopouzdanja i samopoštovanja: kroz osvještavanja vlastitih kapaciteta, kroz učenje na vlastitim pogreškama i usvajanje stava da ih je moguće ispraviti.

Bolja opća kultura: razvijaju se različiti interesi, a time i razina znanja temeljena na prikupljenim informacijama.

Tjelesni rast i razvoj: podiže se fizička sprema i usvajaju zdravi stilovi života.

Samostalnost: kroz sposobnost donošenja odluka i pokazivanje inicijative za aktivnosti.

Empatija: razumijevanje drugih, pomaganje onima kojima je to potrebno.

Timski duh: razvija se sposobnost rada u timu, kao i pozitivno iskorištavanje svojih i tuđih kapaciteta.

Organizacijske sposobnosti: uči se kako postaviti prioritete, upravljati vremenom i različitim resursima koji su dostupni.

Različite praktične vještine: primjenjuju se teorijska znanja u praksi, uči se kako npr. nešto popraviti ili sagraditi.

mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica

mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja

mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica